MATO FRANKOVIĆ ZA JUTARNJI

GRADONAČELNIK DUBROVNIKA: PLAN ZA SPAS TURIZMA 'Avioprijevoznicima 14 milijuna pomoći, kupnja 10 respiratora i dovođenje svjetskih glazbenih zvijezda'

Dubrovnik, 310119.
Gradonacelnik grada Dubrovnika Mato Frankovic.
Foto: Tonci Plazibat / CROPIX
Tonci Plazibat / CROPIX

Mato Franković

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković o novoj normalnosti u gradu koji vodi i u kojem se prema nekim prognozama uistinu očekuju turisti

Teško da je turistička sezona ove godine igdje izvjesnija nego što je to u Dubrovniku. Pa ipak, dubrovački gradonačelnik Mato Franković Jutarnjem listu otvorio je dušu u vezi svojih planova te predstavio mjere kojima će grad pokušati nadvladati probleme.

Najavljivali ste da u gradu postoje tri scenarija za ovogodišnju sezonu, je li sad već nešto jasnije koji je od njih najizgledniji?

- Mislim da je najizgledniji, na veliku žalost, onaj u kojem će se turistička sezona dogoditi tek u travnju 2021. godine, jer nas u tekućoj godini očekuju mrvice. Cilj nam je ove godine ostvariti do 30 posto prošlogodinje sezone, pa će nam i te mrvice ipak biti dovoljne da preživimo do sljedećeg ljeta, ne samo gradska uprava nego kompletan turistički sektor. No, tih 30 posto je prema našim projekcijama optimističan scenarij, zbog čega već sada intenzivno radimo na kontaktiranju avioprijevoznika nudeći im mogućnost subvencija njihovih letova prema Dubrovniku, jer sam uvjeren da će i sve ostale aviodestinacije raditi isto. Poruke koje stižu iz svjetskih aviokompanija su da ni one same neće aktivirati više od 30 do 40 posto kapaciteta, stoga je za svaku destinaciju presudno da ima direktni let, a onda posebno za Dubrovnik, u kojem aviogosti čine 90 posto udjela. U to ne ubrajam goste s kruzera i jednodnevne goste, za koje je u ovoj godini izgledno da ih neće biti, posebno nakon vijesti da TUI-jev brod okazuje cjelokupni home port. Prema svemu što vidimo, kruzeri ne očekuju da će s radom početi prije siječnja 2021. godine.

Dobro, Dubrovčani su ionako žugali protiv kruzerskh gostiju, pa bi nekima to moglo biti i dobro...

- Ne, to nikako nije dobro jer mi smo napokon uspjeli uspostaviti scenarij u kojem nema gužvi u gradu ni više od dva kruzera istovremeno, a taman kad smo to postigli, izokrenula se cijela priča. Dubrovnik treba i jedno i drugo, ali s mjerom.

Kad već spominjemo avioveze, Croatia Airlines je opet uspostavio domaći promet da bi ga nakon samo tri dana reducirao zbog nedostatka putnika. To baš ne zvuči ohrabrujuće za vaš grad?

- Ne, ne zvuči optimistično, moram priznati da sam od nacionalnog prijevoznika ipak očekivao da se malo žrtvuje, bez obzira na situaciju u kojoj se kompanija nalazi jer ona kao prijevoznik mora biti kralježnica spajanja turističkih destinacija, posebno Dubrovnika s ostatkom svijeta. Mislim da je kompanija takve odluke trebala donositi u dogovoru s gradom i nadležnim ministarstvom, ovaj potez nije u redu, posebno s obzirom na to da smo od nje očekivali partnerski odnos. Mislim da će se vrlo brzo vidjeti koliko je važno imati domaćeg prijevoznika, jer ne možemo ovisiti o Lufthansi, British Airwaysu i ostalima. Ako imamo vlastitog operatera, tada treba uložiti više novca, možda čak svjesno ući i u gubitak, posebno u situaciji u kojoj bi država dugoročno od toga imala koristi.

Naime, trenutno imamo liniju iz Frankfurta i to je sada jedini način da stranci dođu u zemlju. Pretpostavljam da to Croatiji nije bilo isplativo, no nadam se da će u trenutku kad se EU otvori i nacionalni operater uvesti redovne linije i da će na njima biti interesa. Naime, iz razgovora s hotelijerima znam da nama još nitko nije otkazao rezervacije za srpanj i kolovoz. To, naravno, ne znači da one neće naknadno biti otkazane, ali zasad nam to ipak daje nadu. Naša ključna tržišta su Velika Britanija i SAD, to su gosti koji dolaze u Dubrovnik, a i jedni i drugi su jako pogođeni koronavirusom, pa nam i to predstavlja dodatni problem u organizaciji sezone.

Lani je uvedena prva direktna linija između Hrvatske i SAD-a na relaciji Dubrovnik - Philadelphija, no pretpostavljam da na nju ne treba računati u skorije vrijeme?

- Da, i ona je bila izvrsno popunjena, a za ovu godinu unaprijed je bilo rasprodano 70 posto kapaciteta, što znači da smo trebali zabilježiti sjajne rezultate s tog tržišta. Nažalost, to je sve sada otkazano i nejasno je što nam donosi budućnost po tom pitanju. Mi ćemo kao grad sufinancirati avioprijevoznike da dođu u naš grad, a plan je da se grad za potrebe toga i zaduži. U intenzivnim smo pregovorima s British Airwaysom, Jet2comom, Croatiji smo već ponudili tu mogućnost i trenutno razrađujemo financijske parametre kako sve to posložiti. Dobili smo informaciju da nam je i HTZ spreman pomoći jer su svi svjesni da nijedna destinacija neće biti oštećena poput Dubrovnika. Moje je promišljanje da treba uložiti između 10 i 14 milijuna kuna do kraja ove godine kako bi se ostvarili letovi i gosti došli. Spremni smo podići kredit radi postizanja barem neke sezone, no to će, naravno, značiti da ćemo negdje morati malo ‘skratiti’ sredstva kako bismo sve to posložili. Turizam direktno u našem proračunu sudjeluje sa 70 posto, ostatak je također prihod od turizma, ali indirektan, a kad taj novac najednom prestane stizati, svima je jasno što se dalje događa.

Gdje ćete morati rezati troškove?

- U novoj izradi rebalansa proračuna zaustavili smo sve što se moglo, dakle sve projekte osim onih tekućih i onih koje nam financira Europska unija. Imali smo u planu više od 40 projekata, ali nećemo se moći u njih upustiti, moramo biti svjesni da do kraja ove, a možda i 2021., teško da će se dogoditi ijedan ozbiljan veliki projekt financiran od grada. Nastavljamo s infrastrukturnim projektima koji su vezani na aglomeraciju, odnosno vodoopskrbu i odvodnju, gradimo čak 30 kilometara kanalizacijske mreže, a nastavlja se i projekt Lapadske obale koji nam financira Europska unija. U planu je i projekt gradnje ceste od Mosta Franje Tuđmana do Pobrežja, vrijedan 30 milijuna kuna, a gradimo i prvu osnovnu školu nakon 1975. godine.

Poruke iz Mnistarstva turizma su da će sezona ove godine ovisiti o domaćim gostima. Slažete li se s time?

- Teško mi je to reći, premala smo zemlja da bismo se mogli osloniti na vlastite kapacitete, mislim da je to nemoguća misija i da se tu ništa neće dogoditi. To su puste želje. Ipak, uvjeren sam da će, u trenutku kad se opet uspostave međunarodne linije, postojati zainteresiranost za Dubrovnik.

Kakav je plan Grada za uspostavu turizma? Osim subvencija aviooperaterima, kako on još može sudjelovati?

- Pripremili smo cijeli paket popusta te ćemo ići s nižim cijenama u muzejima i rezerevatima, potom s posebnim gratis programima za goste. Dodatno, radimo na kulturnom programu u kojem ćemo jednom tjedno organizirati besplatne koncerte i klasične koncerte našeg simfonijskog orkestra, a na našu dubrovačku karticu ponudit ćemo gostima popust od 50 posto na autobusni prijevoz. Bit će, dakle, događaja, održat će se i ljetne igre, ali voljeli bismo organizirati i međunarodne programe koji bi također mogli biti razlog dolaska u Dubrovnik. Ne mogu vam otkriti konkretno, ali dogovaramo gostovanje jedne velike svjetske glazbene zvijezde za ovu godinu, no prvo moramo posložiti financijsku konstrukciju. Naravno, u planu je i snižavanje cijena posjeta zidinama, kao i Lokrumu.

Dakle, i vi poput ministra Cappellija mislite da cijene ulaznica za zidine moraju pasti?

- Naravno, jasno sam poručio čelništvu Društva prijatelja dubrovačke starine da neće oni, nego će Grad odlučivati o politici cijena jer je Grad iznad Društva, a ono mora slušati ono što on nalaže umjesto da provodi vlastitu politiku.

Dobro, tu ima i oprečnih mišljenja. Neki kažu da niža cijena ulaznica za zidine ionako neće privući goste, pa čemu je onda spuštati?

- Marketinški je to potrebno napraviti, nisu ljudi u cijelom svijetu odustali od putovanja, pa mislim da je sada dobra prilika poručiti gostima da će Dubrovnik sada biti naljepši, grad bez gužvi i s mjerom, a bude li korekcija cijena pritom razlog više, zašto ne? Osim toga, politika rasta cijena ulaznica za zidine i Lokrum bila se vodila kao pokušaj smanjenja pritiska posjetitelja na te lokacije. Kako sada takvog pritiska neće biti, treba korigirati i cijene. Vjerujem da će udruga tako i napraviti.

Kad već spominjemo cijene, Dubrovnik i inače kritiziraju zbog previsokih cijena. Očekujete li smanjenja kod ugostitelja i hotelijera?

- Jasno je da u poduzetništvu cijenu generira ponuda i potražnja. Vjerujem da će i tu doći do korekcija jer će svatko pokušati barem nešto ugrabiti od ove sezone, pa će davati i popuste kako bi privukao goste. Ponavljam, nitko ne očekuje pravu sezonu, radimo za mrvice i pripremamo se za 2021.

Što kažu hotelijeri, koliko će kapaciteta biti otvoreno ove godine?

- Valamar će ih otvoriti vjerojatno samo dva, Lukšić također najviše dva. Trenutno je otvoren Hilton, no ja procjenjujem da će ove sezone raditi ukupno pet do šest objekata, dakle bit će kao u našem klasičnom zimskom modu.

Europska komisija u svojim smjernicama preporučuje da destinacije koje ove godine planiraju turizam moraju imati dovoljno bolničkih kapaciteta, brzih testova i slično... Priprema li se Grad i u tom smislu?

- Spremni smo 100 posto. Prije dva tjedna kupili smo jedan novi serološki uređaj uz pomoć kojeg ljude napokon možemo testirati i u samom gradu, bolnica je pripremljena, uskoro nam dolazi pet novih respiratora, a do kraja lipnja još pet, čime ćemo imati najviše respiratora po stanovniku na razini cijele zemlje. Kad je riječ o bolničkim krevetima, potpuno smo ekipirani, imamo i dodatnu bolnicu u Studentskom domu, koju smo demontirali, ali je, ne daj Bože, možemo nanovo uspostaviti u roku od tjedan dana. Ipak, na prošlotjednom sam sastanku premijeru predložio da bi bilo dobro ulazak gostiju u Hrvatsku uvjetovati negativnim testom na Covid-19, što je na tragu onoga što je prošli tjedan najavila Grčka. To nam daje malo veću sigurnost te mogućnost smanjenja potencijalne ugroze. Premijer je prema toj ideji bio pozitivan, pa ćemo vidjeti.

Spomenuli ste Grčku. Ona je zanimljiva jer je također aviodestinacija, a s obzirom na to da cijela zemlja ima oboljelih koliko i Hrvatska, možemo reći da su Grci još uspješnije uspjeli očuvati ‘corona-free’ imidž. Hoće li oni biti prijetnja Dubrovniku?

- Ne bih baš rekao prijetnja, ali konkurencija sigurno. Mi ćemo jednako kao i oni nastaviti s mjerama oglašavanja, a mislim da imamo i jedan hit-model oglašavanja s obzirom na to pripremamo kratki animirani film koji će se prikazivati na CNN-u i BBC-ju, a kojim ćemo ispričati priču o Dubrovniku kao gradu koji je prvi u svijetu imao karantenu te se već u doba Dubrovačke Republike naučio nositi s teškim situacijama. Svi će, naravno, u ovoj situaciji pokušati maksimalno iskoristiti svoje prednosti, iako moram reći da su naši konkurenti poput Italije i Španjolske ipak u puno većim problemima od nas.

Je li država, ako želi pomoći turizmu i domaćim gostima, trebala spustiti cijene cestarine?

- To bi sigurno bilo dobro i nadam se da će doći na red. Svi puno toga očekuju, no treba pratiti neki tempo i po redu rješavati probleme, a sada je napokon na red došla reaktivacija. Vjerujem da je to na stolu i da će se o tome sigurno razgovarati, iako to za Dubrovnik, koji u svojoj županiji nema ni kilometra autoceste, nije važno. No to bi za domaći turizam bilo dobro, pa čak i da se Hrvatske ceste, ako je potrebno, zaduže kako bi se to omogućilo građanima.

Komentirali ste u jednom intervjuu da ne razumijete kako su dubrovački ugostitelji, koji se posljednjih godina hvale rekordnim sezonama, uspjeli potrošiti sav novac i čim je stigla kriza, biti u problemu?

- Reći ću jasno - kad imate uspješne sezone 2019., 2018., 2017. i tako dalje i kad nakon svake kažete da je rekordna, kupujete brodove, autoobile, avione i stanove, mi smo zbog toga veseli jer je čovjek u mogućosti sve si to priuštiti. No kad ti isti ljudi, tek što je kriza lagano pokucala na vrata, odmah traže oprost dugovanja i otpuštaju, to mi je krajnje bezobrazno i licemjerno te me je u potpunosti izbacilo iz takta. No dobro, situacija se smirila, dogovorili smo da 50 posto spuštamo najam za travanj, svibanj i lipanj, a 70 posto javne površine smo oprostili za te mjesece. Osim toga, za daljnje smo mjesece, sve do listopada, dogovorili da ćemo vidjeti kako će se razvijati sezona pa, ovisno o tome, dalje naplaćivati. Nisam želio sjesti ugostiteljima na leđa, nego sam smatrao da u trenucima zdravstvene ugroze moraju podnijeti dio tereta jer su oni, za razliku od Grada, mogli štedjeti, stavljati na stranu i pripremati se za crne dane. No, pojedini među njima odmah su ljude otjerali na Zavod pa ih vraćali kad je država izašla s mjerama. Smatram da bi ljudi ipak trebali biti socijalno osjetljiviji, da prvo treba misliti na zdravlje, a onda o novcu. Nama političarima najlakše je sve oprostiti, onda vas svi vole i najbolji ste im na svijetu. Ja nisam takav čovjek.

Izdvajamo