INTERVJU ZA MAGAZIN

Grbin: ‘Odlukom da ne želi na izbore sa SDP-om Tomašević je otežao proces demontiranja Bandića‘

Nacionalna razvojna strategija je dokument na razini ozbiljnijeg studentskog rada. Prema njemu, za deset godina ćemo biti zadnji u EU
Peđa Grbin
 Ranko Šuvar/Cropix

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin objašnjava zašto traži izvanredno zasjedanje Sabora, i to odmah u tjednu nakon Nove godine, te ističe koje posebnosti treba imati na umu prilikom obnove Siska, Petrinje i drugih mjesta stradalih u potresu. Navodi zašto je potreban remont sustava zaštite i pomoći, a odgovara i kako će SDP izaći na izbore u Zagrebu nakon što je platforma Možemo! rekla ne zajedničkoj listi. Otkrio je kakve kadrovske rošade planira u SDP-u te zašto Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030. smatra dokumentom na razini malo ozbiljnijeg studentskog rada.

Zatražili ste izvanredno zasjedanje Sabora zbog izmjena Zakona o obnovi od potresa. Ima li odgovora?

- Još uvijek ne, ali vjerujem da postoji široko razumijevanje svih političkih opcija da je upravo sada trenutak u kojem moramo djelovati zajedno i djelovati brzo!

Što treba ugraditi u Zakon?

- Dvije su mogućnosti: izrada posebnog Zakona o obnovi potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije ili dopuna postojećeg Zakona o obnovi Zagreba i okolice. Osobno sam skloniji drugoj opciji jer smatram da nije potrebno stvarati nove institucije i da nedavno osnovan Fond za obnovu može voditi postupak i za Sisak, Petrinju, Glinu...

Dakle, smatram potrebnim ugraditi u zakon obnovu i za potrese od 28. i 29. prosinca, u osnivače Fonda dodati Sisačko-moslavačku županiju, definirati nove rokove, jer su neke zgrade oštećene u ožujku dodatno stradale, a s obzirom na jačinu potresa i činjenicu da su pogodili razmjerno ekonomski nerazvijene i ratom pogođene krajeve Hrvatske, nužno je i ozbiljno razmotriti da se proširi opseg obnove građevina.

Kažete da je potreban remont sustava zaštite i pomoći. Što konkretno?

- Evidentno je da stvari u utorak nisu funkcionirale. Evidentno je da se kasnilo s pomoći Glini i okolici. Evidentno je da je nastao kaos jer nije postojala jasna hijerarhija i kontrola onoga što se događa. Naravno da se danas trebamo prije svega koncentrirati na pomoć stradalima, a potom na obnovu, ali jednako tako moramo pripremiti sustave zaštite i pomoći za neku novu katastrofu.

Što nakon Tomaševićeva 'ne' zajedničkoj listi za lokalne izbore u Zagrebu?

- SDP je u razgovore s Možemo! ušao otvoreno, s jasnim ciljem da okupimo široku koaliciju građanskog centra i ljevice koja bi dobila izbore i osigurala Zagrebu prijeko potrebnu promjenu. Kolege iz platforme Možemo! odlučili su ići sami, ali što se SDP-a tiče, cilj je isti - maknuti Milana Bandića, i sve ono što je u njemu utjelovljeno, Zagrepčanima s grbače. Pred nama je razgovor s preostalim koalicijskim partnerima, kao što su Mrak Taritaš i Petek, te stvaranje platforme koja će omogućiti promjene u Zagrebu.

Hoće li biti promjena u zagrebačkom SDP-u?

- One se već događaju, i u Zagrebu i u Hrvatskoj, a počele su u listopadu, okončanjem unutarstranačkih izbora. Promijenila su se vodstva u nizu organizacija. Negdje zato što su otišli ljudi koji su ih vodili, a drugdje, kao što je Zadarska županija, zato što je bilo problema u funkcioniranju organizacije. I u Zagrebu radimo na izgradnji novog SDP-a jer ne možemo dopustiti da na čelu pojedinih organizacija budu osobe koje su Bandiću držale ljestve, što je, primjerice, bio slučaj u Sesvetama.

Kojim ćete se kriterijima voditi pri isticanju kandidata na listama?

- Osobe koje će predstavljati SDP bit će prepoznatljive javnosti u sredinama u kojima žive. Vodit ćemo se radom i potencijalom ljudi da doprinesu novu vrijednost stranci i svojim sredinama. Što se tiče Zagreba, posebno mi je drago da je kolega Maras donio odluku da, poučeni iskustvom koje smo imali u ovom mandatu, oni koji su povezani sa sadašnjom strukturom upravljanja Zagrebom ne mogu sudjelovati u izbornom procesu kao kandidati SDP-a.

Što je, prema vašem mišljenju, pravi razlog zbog kojeg su stranke platforme Možemo! odlučile ići same na izbore?

- To je pitanje na koje oni moraju odgovoriti, a ja ću samo reći da su svojom odlukom proces demontiranja Bandića i oslobađanja Zagreba iz okova korupcije otežali.

Pregovore je vodio zagrebački SDP, no jeste li i vi razgovarali s Tomaševićem?

- On i ja smo na čelu dva najjača kluba ljevice i centra u Saboru i normalno je da razgovaramo. Možda ne na dnevnoj bazi, ali na tjednoj svakako. Razgovarali smo i o situaciji u Zagrebu, i to prije i nakon njihove odluke da idu sami na izbore. Ono u što sam siguran i što sam mu rekao jest da sam uvjeren da im je, kao i nama u SDP-u, jasan cilj maknuti Bandića i osigurati razvoj Zagreba, ali da nisam siguran da je metoda koju su izabrali najbolja.

Ima li SDP kandidata za gradonačelnika Zagreba?

- U Gradskoj organizaciji razgovara se o osobi koja će biti kandidat. To je sada malo otežano jer smo i kolega Maras i ja u samoizolaciji, ali ime kandidata za gradonačelnika i druge važne funkcije u Zagrebu bit će uskoro poznato.

Je li točno da razmišljate o tri imena - Ivi Josipoviću, Mireli Holy i Jošku Klisoviću?

- Ne želim kalkulirati s imenima.

A Gordan Maras?

- On je predsjednik Gradske organizacije i upravo od njega očekujem da predloži kandidatkinju ili kandidata koji će polučiti najbolji rezultat, kako za SDP tako i za Grad Zagreb.

Fokusirani ste na Bandića, a njega po vašoj anketi podržava samo 15 posto građana, što znači da bi mu mogao biti upitan ulazak u drugi krug. Precjenjujete li ga?

- Proteklih dvadeset godina mnogi su ga podcjenjivali i puno puta predviđali njegov politički kraj. SDP takvu grešku neće napraviti jer smo svjesni da se zbog strukture koju je stvorio oko sebe neće predati i borit će se do zadnjega da zadrži vlast, utjecaj i mrežu veza i vezica kojom je okružen.

Rejting HDZ-a duplo je bolji nego SDP-ov. Je li to zato što, osim promjene na čelu SDP-a, nisu vidljive nikakve druge promjene u stranci?

- Mogao bih reći da sam vidio i druga istraživanja, prema kojima rejting SDP-a raste, ali se neću na to vaditi. Kada sam izabran za predsjednika SDP-a, rekao sam da promjene i rezultati neće doći preko noći, nego kao rezultat dugog i upornog rada. Loše poteze koje smo imali u stranci protekle četiri godine, od kadrovskih rješenja do nedostatka sadržaja i ozbiljnih programa, nemoguće je preokrenuti u mjesec ili dva. Svjestan sam toga, a ovu sam utakmicu došao igrati na duge staze.

Nije li neobično da Siniša Hajdaš Dončić, koji vam je desna ruka, potpredsjednik je stranke i među onima je koji su dobili najviše preferencijalnih glasova na izborima, nema nikakvu funkciju, nego je običan zastupnik?

- On je potpredsjednik stranke koji će s prof. Grdešićem kao predsjednikom Središnjeg savjeta i drugim kolegama raditi na gospodarskim politikama. Ne zamaramo se statusima, ali promjena u SDP-u ima, a morat će ih biti još puno. Što će nam izbori ako nakon njih sve ostaje sve isto?

U Saboru ste krenuli u promjene na čelu nekoliko odbora, među njima i Odbora za zdravstvo, koji unatoč koronakrizi ne pokazuje osobitu aktivnost, ali ste nakon otpora stali. Jeste li odustali?

- Nisam odustao. Točno je, predložio sam određene promjene, ali me Klub zastupnika odbio. Predložio sam poslije neke druge, a njih su prihvatili. Međutim, ne stajem.

Što ako opet odbiju?

- Uvjeren sam da neće jer bi takvo odbijanje imalo ozbiljnih posljedica na rad i rejting stranke, uostalom, i Predsjedništvo stranke stalo je iza stava da se u Klubu zastupnika moraju dogoditi određene promjene. Ako vidimo da neke stvari ne funkcioniraju, a vi ste apostrofirali jedan takav odbor, onda osobne simpatije prema osobi koja ga vodi ne smiju biti na putu rezultatima. Naprosto, ako nešto ne funkcionira, mora se mijenjati.

Godinama upozoravam na loše stanje u zdravstvu i zato sam na čelo Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku predložio kolegicu Mirelu Ahmetović, novu političku tajnicu stranke, koja je ekonomistica. Smatram da o zdravstvenom sustavu moramo početi razmišljati izvan uvriježenih okvira. Financiranju zdravstvenog sustava treba posvetiti punu pozornost.

Koronakriza je trenutno prikrila probleme zdravstva povezane s nefunkcioniranjem bolnica i prevelikim brojem bolnica, neadekvatnim financiranjem, ucjenama HZZO-a, pri čemu se neke bolnice, pa i po političkom ključu, guraju u drugi plan. Oporba će na to upozoravati i predlagati rješenja, ali odgovornost za neprovođenje je na vladajućima, a to je HDZ.

Zašto SDP nije sudjelovao u javnoj raspravi o Nacionalnoj strategiji razvoja Hrvatske do 2030. godine?

- Zato što je SDP parlamentarna stranka i raspravu o tom dokumentu vodit ćemo tamo gdje ga parlamentarne stranke vode, u Saboru. Raspravljat ćemo na sjednicama radnih tijela i plenarnoj sjednici te ukazati na sve što smatramo manjkavim u Strategiji, a toga je puno. Ukazat ćemo i na to da je Vlada u upravljačkom odboru odlučila potpuno zaobići Sabor. U njemu su svi ministri, a Sabor ima pravo na dva predstavnika - jednog člana i jednog zamjenika člana. Oporba je u potpunosti zaobiđena i svedena na jednog zamjenika člana. Ako je ovo nacionalna strategija koju donosimo za idućih deset godina, onda ona treba biti strategija razvoja Republike Hrvatske, a ne stranačka.

Što je najveća mana Nacionalne razvojne strategije?

- Neambicioznost. Kada je Vlada prije javne rasprave dijelove strategije pustila u medije, prezentirale su se veće brojke od onoga što je završilo u dokumentu puštenom u javno savjetovanje. Ciljevi su bili ambiciozniji, a sada planiramo za deset godina biti tamo gdje je Slovenija bila prije godinu dana. To nije dovoljno. Strategija je skup želja, bez ozbiljnih rješenja za to kako će se čak i ti niski, neambiciozni i loši ciljevi ostvariti. Legitimno je postaviti i pitanje na što je utrošeno 30 milijuna kuna.

Prof. Ivo Bićanić kaže da svaka riječ te strategije vrijedi više od 750 kuna, što je sedam kilograma teletine bez kostiju.

To je jedno od pitanja koje ćemo postaviti u Saboru kada ju premijer dođe obrazlagati. Ne znam što može toliko koštati i jako me zanima odgovor. Dokument je na razini malo ozbiljnijeg studentskog rada. Pitanje je što Hrvatska njime dobiva. Prema njemu, za deset godina više nećemo biti predzadnja zemlja u EU, nego zadnja, a naš bi cilj trebao biti puno više od toga.

Možete li ipak premijeru Andreju Plenkoviću i njegovoj Vladi dati priznanje jer su osigurali 22 milijarde europskih sredstava za oporavak ekonomije?

- Odgovorit ću protupitanjem. Znate li koji je kriterij po kojemu je Hrvatskoj odobren taj novac?

Koji je?

- Ekonomska nerazvijenost Hrvatske razlog je zbog kojeg smo, u usporedbi s drugim državama članicama, dobili veći iznos po stanovniku. EU ima za cilj smanjenje nejednakosti među državama članicama i zato države koje su ekonomski nerazvijenije dobivaju više. Zato je Hrvatska dobila taj novac, a ne čarobnim djelovanjem maestra Plenkovića. To je problem o kojem ne govorimo. S time da taj novac tek treba povući, a upitno je hoćemo li ga moći povući u punini ako projekti budu na razini Nacionalne razvojne strategije.

O tome Plenković i njegova svita ne govore i zato smo htjeli da u upravljačkom odboru Nacionalne razvojne strategije Hrvatske budu ljudi koji neće biti pod dirigentskom palicom maestra Plenkovića, nego će sugerirati da neke stvari treba raditi drugačije. Upravljački odbor bit će zadužen za nadziranje provedbe Nacionalne strategije i provedbenih dokumenata koji će biti osnova za povlačenje sredstava iz EU, a u njemu će biti zastupljen samo HDZ.

Dio ekonomista smatra da Vlada povlači dobre poteze.

- Brojke ih demantiraju. Hrvatska je zabilježila najveći pad osobnog dohotka po stanovniku u EU za vrijeme koronakrize. Osobni dohodak građana treba biti najvažniji kriterij u mjerenju uspjeha obrane od posljedica koronakrize. Više ni Bugarska nije iza nas, a past ćemo još ako je suditi po situacijama kao što je ona u Rijeci, gdje se protiv poduzetnika otvara stečajni postupak jer Vlada nije htjela pristati na reprogram poreznog duga. Zbog 1,5 milijuna kuna poreznog duga u stečaj ide poduzetnik koji je uložio stotinu milijuna kuna i otvorio 45 radnih mjesta.

Što smatrate da treba poduzeti?

- Poduzetnicima moramo omogućiti da ovo razdoblje prežive, a kada se život vrati u normalu, da istog trenutka mogu početi raditi, stvarati novu vrijednost, zaštititi radna mjesta te stvarati nova. To znači da nam trebaju hitne kompenzacijske mjere sada i plan mjera za poticanje rasta i razvoja poduzetništva, primjerice porezno rasterećenje, odmah po završetku krize. Također, trebaju nam i mjere za očuvanje dohotka i standarda građana, a SDP je tu predložio dvije konkretne stvari: moratorij na ovrhe dok se ne usvoji novi ovršni zakon te moratorije na kredite. Prije nekoliko tjedana je i Europsko bankarsko regulatorno tijelo ponovo dalo upute za uvođenje takvih moratorija i stvarno mi više nije jasno što Plenković i HDZ čekaju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. siječanj 2021 22:59