Podpredsjendik Hrvatske vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić rezagovarao je u Bruxellesu sa povjerenikom za regionalni razvoj Johanesom Hahnom o pripremi Hrvatske za korištenje EU strukturnih fondova, pripremu partnerskog sporazuma i izradi potrebne strategije regionalnog razvoja koje Hrvatska mora pripremiti.
Grčić je rekao da Hrvatska, što se tiče radnji nužnih za korištenje tih fondova, u ničemu ne kasni. Takvu su ocjenu su potvrdili i u Europskoj komisiji uz napomenu da se do proljeća mora završiti posao u finalizaciji partnerskog sporazuma.
- Za Hrvatsku je važna priprema partnerskog sporazuma za 2014.-2020. Razmotrili smo sve prepreke koje nam još stoje na putu i prezentirali dinamiku kojojm ćemo iduće godine pripremili operativne programe koji se odnose na ovaj sporazum. Važno je naglasiti da Hrvatska ne kasni. Hrvatska odrađuje taj posao paralelno sa drugim zemjlama. Naša otegotna okolnost je da smo praktički u ovih godinu i pol ili dvije godine morali napraviti dvostruko posao, dakle prije svega sve dokumente za drugu polovicu 2013 i onda sve to ponovno za radoblje 2014-2020 što je zahjtevalo ogroman napor svih ljudi koji na tome rade- rekao je Grčić uz napomenu da će Partnerski sporazum u proljeće trebao u finalnoj verziji biti isporučen na usvajanje Europskoj komisiji.
Upitan da li Hrvatska vlada kasni u izradi strategije za regionalni razvoj, i time ne daje mogućnost da regije mogu početi izradu svojih strategija, Grčić je rekao da niti tu hrvatsa ne kasni.
- Rok za izradu svih strategija koj su za projekte koju su ex ante projekte je 2016 i sve što se do tada napravi nije kašnjenje.Strategija regionalnog razvija je u procesu javne nabave i rok za izradu je 2014 godina paralelno sa izradom partnerskog sporazuma i operativnih programa što će naravno omogućiti svim azinama da odrade svoje strategije. Pripremne radnje oni mogu početi i prije. Formalizacija tih strategija će biti definirana i sa novom strategijom o regionalnom razvoju i povezivanje tih stragtegija za korištenje strukturnih instrumenata -r ekao je Grčić.
Izvori Europske komisiju su ponovili važnost da Hrvatska što prije ima tu strategiju te da i regije izrade svoje kojima će odrediti prioritetne projekte u koje žele usmjeravanje EU fondova. „Ne bi trebala strategija pratiti projekte već obrtnuto-projekti biti u skladu sa strategijom“ kažu u Komisiji.
Grčić je odgovorio i na kritike da Hrvatska ima premalo programa i projekata koji se reaziliraju. Prema njegovim riječima ovom trenutku su u realizaciji projekti od 250 milijuna eura a u pripremi je oko 480 milikjuna eura, što je zajedno preko 700 milijuna eura što zapravo garantira da će biti dobar start u apsorbciji što ranijih predpristupnih fondova i početak apsorbcije strukturnih fondova.
Grčić je govorio o o reakreditaciji sustava za korištenje strukturnih fondova bez čega Hrvatska ne može dobiti uplatu avanca od strane EU u iznosu od 150 milijuna eura. Rekao je da će se to riješiti do kraja ove godine ili početkom sljedeće.
- U ovom trenutku traje proces reakreditacije sustava za plaćanje ove godine nema avanca ako ne dobijemo akreditacije ali bez ovoga ćemo biti u plusu oko 10 milijuna eura - rekao je Grčić odbacivši mogućnost da Hrvatska završi prvu poloviocu godine članstva u EU u minisu u odnosu na uplaćen novac i svotu koju je povukla iz EU fondova.
Izvori EU su jpošp jednom upozorili da Hrvatska ima nedostatak osoblja u strukturama koje se bave korištenjem EU fonmdova te da bi trebala više u to investirati.
Studija o Pelješkom mostu sljedeći petak
Došlo je do još jedne odgode objave predstudije o povezivanju Dubrovačke regije s ostatkom Hrvatske, odnosno studije koja se u hrvatsklom evć naziva „pelješkim most“. Potpredsjendik vlade Branko Grčić je u Bruxellesu rekao da sa povjerenikom EU Johanosom Hahnom nije razgovarao o odgodi objave predstudije za Pelješki most. Prema njegovim saznanjima do odgode od sedam dana je došlo zbog bolesti konsultanata i to nema veze sa Europskom komisijom i to se mora jasno dovojiti.
Iako je izradu te predstudije naručila Europska komisija, koja je odlučila i platiti iz predpristupnih sredstava, jer tada Hrvatska još nije bila članica EU, studija se radi za Hrvatsku vladu. Zato u Bruxellesu kažu da će konzultanti studiju najprije uručiti hrvatskoj vladi. Na osnovu toga Hrvatska bi sama trebala odlučiti koju će opciju izabrati i onda za to tražiti sredstva iz EU fondova. Do sada je nekoliko puta došlo do odgode objave te studije koja se sada očekuje do 29 studenog.