VLADA DONIJELA MJERE ZA PUNJENJE PRORAČUNA. ŠTO DALJE?

Grčić: Novca sada imamo, ali ulagači nam još ne vjeruju

Unatoč početnim grubim rezovima životnog standarda, u Hrvatskoj danas problem nije nedostatak novca, nego pesimizam ulagača i izgubljeno povjerenje građana

Vlada je dosad donijela niz gospodarskih mjera usmjerenih prije svega na racionalno trošenje novca iz proračuna i na usklađivanje cijena energenata s cijenama na međunarodnom tržištu. Zbog većeg PDV-a ali i zbog bolje naplate poreza, proračun se u međuvremenu puni brže od očekivanja i proračunski deficit je manji od planiranoga. Sve su te mjere, međutim, usmjerene na saniranje državnih financija.

Buđenje privatnika

Ono što nas sve stvarno zanima je kada Vlada namjerava povući prve prave poteze koji bi bili usmjereni prema reanimaciji privatnog sektora.

U prijevodu to znači i provođenje nužnih izmjena u Zakonu o radu, ukidanje procedura koje usporavaju pokretanje biznisa, smanjivanje cijene osnivanja tvrtke, ubrzavanje sudskih postupaka u slučaju prisilne naplate dospjelih dugova... Dakle - nije sve samo u državnoj štednji i porezima, postoji niz mehanizama koji su zahrđali i zbog kojih gospodarstvo stagnira.

Odgovori na ta pitanja, koje smo dosad dobili iz operativnog vrha državne politike, ističu se škrtošću. Dijelom razumljivo jer se u početku moralo povući i nekoliko poteza koji će se, u Vladi se nadaju kratkoročno, negativno odraziti na životni standard mnogih građana.

Vraćanje optimizma

Branko Grčić , potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, zato je jučer u kratkom telefonskom razgovoru iz Splita više puta istaknuo važnost povrata povjerenja i optimizma među poduzetnicima za proces oživljavanja privatnog sektora.

- Ljudi su razočarani višegodišnjim nizanjem obećanja iza kojih su slijedili neuspjesi, nije mi teško shvatiti njihov pesimizam i zabrinutost - rekao nam je Grčić.

U paketima loših vijesti teško je prepoznati dobre namjere. Tako se, kaže Grčić, vrlo brzo zaboravilo da je Vlada odmah na početku mandata smanjila dio doprinosa i zarezala prilično duboko u parafiskalna davanja. Time je, kaže Grčić, oslobođen značajan novac za nove investicije, a to je bio samo prvi u nizu planiranih poticaja privatnom sektoru. Teško je, međutim, vidjeti veliku sliku kada je ritam loših vijesti mnogo brži od prvih vidljivih pozitivnih učinaka Vladinih poteza koje je nerealno očekivati prije jeseni, dodao je Grčić.

Na posljednjoj Vladinoj sjednici, održanoj prošlog petka, Grčić je predstavio program za 200 razvojnih projekata za male lokalne zajednice gdje bi privatni sektor, prema njegovu mišljenju, trebao naći veliki prostor za akciju. U kontekstu nabijenom povećanjima cijena struje i plina, razvojni planovi za regiju nisu se uspjeli izboriti za mjesto u javnosti. Riječ je o projektima koji se temelje na ugovoru s Europskom investicijskom bankom koji je potpisan još 2004. i čiji je rok bio završetak 2010., ali je zbog kašnjenja taj rok pomaknut na kraj ove godine.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 10:25