Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman demantirao je u četvrtak predsjednika Zorana Milanovića da se u zaključcima Vijeća EU-a ne jamče prava Hrvata kao konstitutivnog naroda i objašnjava da "spominjanje Daytonskog mirovnog sporazuma automatski podrazumijeva i konstitutivnost naroda u BiH".
"MVEP najodlučnije odbacuje zlonamjernu pa i po hrvatske interese štetnu insinuaciju da je Hrvatska podržala tekst koji ne jamči prava Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda", rekao je Grlić Radman novinarima na Zrinjevcu.
Milanović je u srijedu u pismu premijeru Andreju Plenkoviću izrazio svoje nezadovoljstvo i protivljenje usvojenim zaključcima Vijeća EU-a jer se njima, kako kaže, ne jamče prava Hrvata u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnog naroda, ali Grlić Radman objašnjava da "spominjanje Daytonskog mirovnog sporazuma (u tekstu) automatski podrazumijeva i konstitutivnost naroda u BiH".
Ministar vanjskih poslova misli da je motiv predsjednika "na neki način destabiliziranje, udar na vladu". Grlić Radman je dodao da se "podrazumijeva političko ustrojstvo BiH", ali je fokus bio na promjeni izbornog zakona kako bi se "osigurala jednakost i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i Domu naroda", što sada nije slučaj.
Predsjednik je u svom pismu upozorio premijera da "ubuduće ne može podržati ni jedan zajednički dokument organizacija kojih je Hrvatska članica, a koji neće sadržavati temeljne elemente zaštite Hrvata u BiH, kao što su konstitutivnost i legitimna zastupljenost u tijelima vlasti", a Grlić Radman ga je pozvao da piše predsjednicima drugih država o problemima u BiH i na taj način bude sukreator hrvatske vanjske politike.
Šef diplomacije je rekao da su jučer dužnosnici MVEP-a razgovarali s predsjednikovim suradnicima i da je imao saznanja da će predsjednik poslati pismo premijeru, ali ne na ovaj način. Kaže da je slanje pisma "dobar način komunikacije", ali nije mislio da će se to pismo "objaviti Urbi et Orbi".
Grlić Radman je rekao da aktualna vlada "ispravlja greške koje su počinjene ranije", uključujući one dok je predsjednik bio premijer te da nijedna vlada kao Plenkovićeva nije bila toliko angažirana za BiH.
U tekstu zaključaka Vijeća EU-a spomenuta je važnost provedbe odluka ustavnog suda BiH na inicijativu Hrvatske, istaknuo je Grlić Radman, što ranijim nacrtima nije bilo predviđeno.
Ministar vanjskih poslova i državna tajnica u MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić složili su se da je poruka Vijeća EU-a jasna, a to je eliminirati sve oblike nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu i provesti odluke Ustavnog suda BiH, među njima i slučaj Ljubić, kao i presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.
"Tu se radi o jednom civilizacijskom pitanju, nije dopustivo da izborni zakon postavlja prepreke kandidiranju pripadnika romske i židovske zajednice" za najviša državna tijela, istaknuo je Grlić Radman.
Metelko-Zgombić je rekla da se jedna država, ne navodeći koja, prvo usprotivila prijedlogu Hrvatske da se u tekst uvrsti provedba odluke Ustavnog suda BiH jer tog dijela nije bilo u ranijim zaključcima Vijeća EU-a, ali ju je Hrvatska na kraju uspjela uvjeriti da prihvati taj prijedlog.
Državna tajnica pri MVEP-u rekla je da su zaključci Vijeća EU-a "usuglašeno, jedinstveno stajalište država članica koje bi BiH i njezini čelnici stvarno trebali uzeti u obzir u pregovorima o izbornoj reformi".
Ministri za europske poslove EU-a usvojili su u utorak nakon dvije godine zaključke o proširenju, poručivši zemljama jugoistoka Europe da je proces proširenja i dalje živ.
Grlić Radman se na Zrinjevcu osvrnuo i na europski put Crne Gore i Srbije. Pohvalio je Crnu Goru i rekao da se "pokazala uključiva, spremna za rješavanje otvorenih pitanja", dok je Srbiju pozvao da rješava pitanje nestalih, zaštite manjinska prava i prestane glorificirati ratne zločince.