ZAGREB - Ništa posebno se ne događa s tečajem kune - rečenica je koju guverner Željko Rohatinski ponavlja otkad je euro prošli tjedan prešao čarobnu granicu od 7,4 kune, a pažljive promatrače tečaja i devizne dužnike uhvatila panika. Švicarski je franak istodobno na povijesnom maksimumu, a američki mu se dolar opasno približava. Ta kretanja stvorila su psihozu koja dodatno diže vrijednost eura.
Dvije intervencije
- Tri su razloga za posljednju deprecijaciju kune. Početni impuls dala je Zagrebačka banka, koja je kupovala više od sto milijuna eura kako bi vratila kredit Bank Austriji. Potom je stvorena psihoza kod nekih velikih likvidnih poduzeća koja su se počela osiguravati, pa kupuju devize. Treći je razlog posljednje zaduženje države, za što je izdala kunske, a ne devizne obveznice, kako se očekivalo. To je, naravno, dobro, ali je isto tako utjecalo na tečaj - kaže guverner Rohatinski. Koliko god guverner pokušavao smiriti tržište, činjenica jest da je HNB u studenome, prvi put ove godine, morao dvaput intervenirati da bi zaustavio pad kune, na što je potrošio 350 milijuna eura koje je prodao bankama.
Tečaj stabiliziran
Guverner je svjestan opasnosti da i druge banke počnu kupovati eure kako bi vratile kredite inozemnim bankama majkama. To je na tragu priča da će banke početi povlačiti kapital jer su matice u problemima, a Hrvatska im više nije tako isplativa.
- Banke u Hrvatskoj visoko su kapitalizirane i likvidne, dok su istodobno neke od majki u problemima, pa postoje ideje da vrate dio kapitala. No, nećemo dopustiti velike odljeve deviza, što bi smanjilo naše rezerve. Ako banke nastave takvu igru, smanjit ćemo im kunsku likvidnost povećanjem obvezne pričuve - odlučan je guverner.
Guverner prijetnje možda ipak neće morati provesti, jer se tečaj kune nakon posljednje intervencije stabilizirao, pa se nacionalnom valutom danas trguje po 7,42 kune, isto kao i dan prije.
Dospijeće obveza
- Više je razloga zbog kojih je kuna slabila, a među najznačajnijima su dospijeće kreditnih obveza i plaćanja uvoza, zbog čega su država, banke i poduzeća pojačano morali kupovati eure, pa je za njima porasla potražnja. I turistička sezona je iza nas, a s njom i ‘turistički’ euri - kaže Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, i napominje da se zapravo ne događa ništa što bi odstupalo od trendova. Ne očekuje da će tečaj kune u 2011. otklizati izvan povijesnog raspona između 7 i 7,7 kuna za euro. U stabilnost domaće valute i tečaj između 7,30 i 7,50 za euro u 2011. uvjeren je i Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke .
Tečajeve određuju ponuda i potražnja
Tečaj eura u Hrvatskoj određuje ponuda i potražnja na domaćem tržištu jer je kuna vezana uz euro. Kad je ponuda eura veća, dakle u turističkoj sezoni, ili kad država, tvrtka ili banka dobiju veći kredit u eurima, raste potražnja za kunom, pa time i njena vrijednost. S druge strane, kad se država zadužuje u kunama, a inozemne kredite treba vraćati u devizama, tržište je zasićeno kunama, a potražnja za eurima raste.
Američki dolar i švicarski franak pak ovise o kretanju eura i tih valuta na svjetskom tržištu. Kako je eskalacija irske krize uzdrmala eurozonu, ulagači su počeli bježati u “sigurne luke”, prebacujući imovinu iz vrijednosnih papira u eurima u one u dolarima i francima. Posljedica toga je i jačanje tih dviju valuta.