Svjetska banka je prije deset dana odobrila jamstvo od 350 milijuna eura za refinanciranje dugova cestogradnje te kredit od 22 milijuna eura za restrukturiranje cestovnog sektora
Iznos jamstva izazvao je veliko čuđenje jer se, uz 250 milijuna eura koje je Hrvatskoj prije nešto više od godinu dana odobrio EBRD, očekivalo kako će Svjetska banka odobriti jamstva od minimalno 1,2 milijarde eura.
Prema riječima jednog financijaša upućenog u ovaj projekt, “od pregovora sa Svjetskom bankom koji traju već više od godinu dana očekivalo se više”. Ukupna zaduženost sektora cestogradnje iznosi 5,2 milijarde eura, od čega samo ove godine na naplatu dolazi 1,14 milijardi eura.
Prema tvrdnjama naših sugovornika ovih 350 milijuna eura jamstava samo je prva od tri tranše jamstava koje bi do ožujka sljedeće godine trebala odobriti Svjetska banka.
“Prvo jamstvo bi se iskoristilo za izdavanje obveznica u vrijednosti od 700 do 750 milijuna eura što bi se trebalo realizirati na jesen i pokriti ovogodišnja kreditna zaduženja. Sljedeće jamstvo bi poslužilo za kredite kod komercijalnih banaka kojima bi se refinancirali preostali krediti, a trećim jamstvom, ukoliko bude potrebno, riješili bi se preostali krediti”, tvrdi naš sugovornik.
Cilj je da se od 5,2 milijardi eura kredita cestovnog sektora reprogramira između 2,2 i 2,6 milijardi eura za što bi moglo biti dovoljno jamstvo Svjetske banke u visini 30 posto od ukupne vrijednosti kredita koji se žele reprogramirati. Otplata tih kredita produžila bi se za 16 do 20 godina uz niže kamate nego danas.
Preostali iznos kreditnih zaduženja cestovne tvrtke bi otplaćivale iz svog poslovanja.
Ministar financija Zdravko Marić pojašnjava kako je u ovom trenutku teško kazati koliki će biti iznos kredita ili izdanih obveznica na osnovu ovog prvog jamstva Svjetske banke.To će, među ostalim, ovisiti o tome što će reći sadašnji vjerovnici. Oni koji zatraže da ih se isplati, bit će isplaćeni, a oni koji su spremni i dalje financirati HAC, HC i ARZ po prihvatljivim uvjetima, ostat će kreditori.
- Mi gledamo da se tri četvrtine duga koji dospijeva u iduće tri godine financijski refinancira, da se popravi njegova ročna struktura i da se izradi održiv biznis model za cestogradnju. U ovom trenutku još nije odlučeno koliko ni koji dio duga će biti refinanciran - kaže Marić, ističući da se tek rade analize postojeće kapitalne strukture sa Svjetskom bankom. Na pitanje, je li on očekivao više od Svjetske banke, Marić samo kaže da su razgovori prolazili različite faze i da su oni uspješni.
Krediti međunarodnih institucija Svjetske banke i EBRD-a hrvatskoj cestogradnji usko su povezani i naslanjaju se jedan na drugi.