Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), kao nacionalni koordinator za digitalne usluge, zaprimila je samo jednu prijavu zbog lažnih vijesti na društvenim mrežama u slučaju samoozljeđivanja časne sestre koju je Gong podnio Meti, a proslijeđena je i MUP-u.
HAKOM je odlukom Vlade još lani u veljači imenovan koordinatorom za digitalne usluge RH u provođenju EU Akta o digitalnim uslugama (DSA), kojem je cilj uklanjanje nezakonitog sadržaja na internetu, između ostaloga govora mržnje, štetnog sadržaja za djecu i, kako se naročito isticalo, suzbijanje dezinformacija i dezinformacijskih kampanja.
Širenje dezinformacija, naročito na društvenim mrežama, prepoznato je kao jedan od najvećih problema u proklamiranom cilju Europske komisije stvaranja sigurnijeg i pravednijeg internetskog okruženja.
Iako se Aktom o digitalnim uslugama osigurao jednostavan način prijavljivanja nezakonitog sadržaja i jednostavni mehanizmi za podnošenje pritužbi, zbog širenja lažnih i neprovjerenih vijesti u slučaju nedavnog samoozljeđivanja časne sestre, hrvatski koordinator zaprimio je samo jednu prijavu, odnosno upozorenje upućeno Meti, koje je proslijeđeno i MUP-u.
Prijava Gonga od 3. prosinca
"HAKOM je u svojstvu koordinatora za digitalne usluge zaprimio prijavu i izvještaj jedne organizacije civilnog društva upućene izravno platformi Meta te je podnositelju uputio odgovor s pojašnjenjem uloge HAKOM-a kao koordinatora. Prijava je, osim platformi Meta, upućena HAKOM-u i MUP-u", ističe se u odgovoru HAKOM-a Hini.
Pritom u HAKOM-u objašnjavaju svoje dužnosti i ovlasti kao koordinatora za digitalne usluge u provođenju DSA-a.
"HAKOM, kao nacionalni koordinator za digitalne usluge, nema ovlast neposredno postupati prema sadržaju koji cirkulira na društvenim mrežama, pa se stoga većina prijava podnosi izravno platformama ili tijelima nadležnim za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja. Ovisno o vrsti nezakonitog sadržaja koji je u pitanju, nadležna tijela u RH su MUP i DORH, AZOP, Agencija za medije, Carinska uprava, Ministarstvo zdravstva i Državni inspektorat", ističe se u odgovoru.
No, kako je Hini potvrđeno iz HAKOM-a, nalog za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja u internetskim objavama vezanim uz slučaj časne sestre od navedenih nadležnih tijela dosad nije zaprimljen, a stigla je samo jedna prijava organizacije civilnog društva.
Riječ je o prijavi Gonga koja je, kako su potvrdili, bila upućena 3. prosinca, dan nakon što je policija potvrdila da je u slučaju časne sestre riječ o samoozljeđivanju, uz napomenu da su se dotadašnji navodi o napadu nepoznate muške osobe na časnu sestru, objavljeni u pojedinim medijima, pokazali netočnima.
Dezinformacijske kampanje mogu rezultirati nasiljem u stvarnom svijetu
"Skrenuli smo pažnju i Meti i institucijama na medijske napise koji su upozoravali na širenje dezinformacijske kampanje na društvenim mrežama, a koja bi mogla rezultirati dodatnom netrpeljivošću i fizičkim nasiljem u takozvanom stvarnom svijetu", potvrdili su u Gongu.
Pojedinosti koga su sve naveli u prijavi nisu otkrili, ali, prema medijskim napisima na koje se pozivaju, najvjerojatnije je riječ o Velimiru Bujancu i njegovom "Bujica timu", "istraživačkom novinaru" Marinu Vlahoviću i istaknutom "antivakseru" Ivanu Pokupcu.
Pritom se, kako se objavljivalo u medijima, najviše isticao Vlahović, koji je vjerojatno i prvi na Facebooku objavio da je časnu "navodno napao migrant koji je uzvikivao vjerske povike", uz napomenu da se poziva na "neslužbeni izvor koji ga nikada nije prevario".
To je objavio i "Bujica tim" i Bujanec, koji je tu lažnu vijest dalje proširio na društvenim mrežama, da bi u naknadnim objavama naveo i da je slovenska privatna televizija NOVA24TV objavila da je riječ o "terorističkom napadu" te da je "napadač na časnu sestru 26-godišnji ilegalni migrant iz Afganistana".
Upravo je slovenska NOVA24TV, koja se reklamira sa sloganom "u službi istine", bila istaknuta kao jedan od rijetkih medija koji šire lažne vijesti u ovom slučaju i koji je, osim optuživanja migranta, navodni napad na časnu sestru čak nazvala i "terorističkim činom".
Sporne objave i dalje su dostupne na internetu
S druge strane, fact-checker Lupa s potpisom novinara Ladislava Tomičića istražio je slučaj i dopunio popis onih koji su prenosili lažne ili neprovjerene vijesti, navodeći da su, između ostalih, to bili još i Zagreb.info, Radio NU, splitski gradonačelnik Tomislav Šuta, koji je kasnije izrazio žaljenje zbog svoje izjave, Don Vinko Puljić, ali i brojni korisnici društvenih mreža s engleskog govornog područja.
No, te su objave i dalje većinom dostupne na internetu, a Gong podsjeća i da su prije posljednje podnesene prijave pokušavali vidjeti kako se implementira DSA kada je riječ, prije svega, o izbornom integritetu, a onda i o "ugrozi građanskog diskursa", što znači da prate napade na civilno društvo ili medije.
Konkretno, pojasnili su kako prate lažne vijesti na društvenim mrežama, ali i lažne stranice i profile te da su u prethodnim prijavama već uspjeli "natjerati" velike internetske platforme na uklanjanje lažnog sadržaja.
"Gong je ranije u kampanji za parlamentarne izbore prijavio Meti lažne stranice i profile koji su hinili podršku vladajućoj stranci na Facebooku. To je Meta istražila i pronašla mnogo više takvih stranica i botova, točnije njih 150, i uklonila ih. Ako bi se ponovno dogodila slična situacija, sigurno bismo je prijavili i platformama i nacionalnom regulatoru i institucijama", poručili su iz Gonga.
No, Gongova prijava u posljednjem slučaju nema "težinu" kao nalog nadležnih institucija, a pogotovo protiv štetnog ili nezakonitog sadržaja, pri čemu u HAKOM-u naglašavaju bitnu razliku.
Štetan sadržaj nije nužno nezakonit
"Napominjemo kako štetan sadržaj nije nužno nezakonit sadržaj, a nalozi se izdaju isključivo protiv nezakonitog sadržaja. Dodatno, DSA ne uvodi posebnu pravnu definiciju ‘dezinformacija‘ niti ih čini nezakonitima kao takvima. Nezakonitost sadržaja i dalje se određuje drugim nacionalnim i europskim propisima (npr. kaznenim zakonodavstvom, pravilima o govoru mržnje, zaštiti djece, zaštiti potrošača i sl.), a DSA je horizontalni okvir koji propisuje kako pružatelji usluga posredovanja moraju postupati kada dobiju obavijest o nezakonitom sadržaju."
Zaključno, velike platforme moraju postupati samo ako se utvrdi nezakonit sadržaj – odnosno da je vijest lažna u obavijesti nadležne institucije, ali i eventualno "pouzdanih prijavitelja" kojima se treba dodijeliti status, ali tek na temelju njihove prijave HAKOM-u i donošenja njihova pravilnika.
"Budući da ne postoji centralno tijelo koje bi pratilo sve nezakonite sadržaje na internetu, postoje pouzdani prijavitelji koji su vrlo široko definirani – od tijela javne vlasti pa do udruga koje se bave time i znaju kako prepoznati nezakoniti sadržaj", naglasio je pomoćnik ravnatelja HAKOM-a Domagoj Maričić.
Platforma po prijavi pouzdanog prijavitelja prioritetno uklanja sadržaj, a postoje li prigovori na rad tog prijavitelja – utvrđivat će se zloupotrebljava li taj prijavitelj svoju ulogu. Posebna pozornost šire, ali i stručne hrvatske javnosti dosad je bila usmjerena na uklanjanje dezinformacijskih kampanja, lažnih vijesti, kao i stranačkih botova u izbornim kampanjama, a tek sada se treba utvrditi tko bi u svemu tome mogao imati status "pouzdanog prijavitelja".
"HAKOM ima spreman inicijalni prijedlog pravilnika, ali je pričekao s njegovim donošenjem budući da je u tijeku izrada Smjernica od strane Europske komisije. Važno je naglasiti da je uloga pouzdanih prijavitelja otkrivanje, identificiranje i prijavljivanje isključivo nezakonitog sadržaja", zaključili su u HAKOM-u.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....