Spekulacije da bi se parlamentarni izbori mogli održati u lipnju, što bi odgovaralo vladajućem HDZ-u jer bi na biralištima profitirao zbog uspješnog vođenja zemlje u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa, su neosnovane.
HDZ ima plan za izbore, ali ne za lipanj, nego bi se oni, kako nam kažu u toj stranci, održali u kolovozu ili rujnu. Sve ovisi o tome kada će se suzbiti epidemija. Preduvjet je da se zaustavi širenje virusa i Nacionalni stožer civilne zaštite stavi izvan snage restrikcijske mjere, među kojima je i zabrana okupljanja.
Opcija elektronskog glasanja na predstojećim izborima u HDZ-u se i ne razmatra, a i u najvećoj oporbenoj stranci - SDP-u - kažu da bi se takvoj ideji žestoko usprotivili. Sugovornik iz vrha HDZ-a naglašava da će se ovi izbori održati na “klasičan” način, a najbolje bi bilo da to bude u vrijeme kada su se i inače planirali. Ustavni rok bio bi ispoštovan i ako bi se izbori održali u prosincu, no zbog velike vjerojatnosti da se nakon prvotnog zauzdavanja epidemije i popuštanja ili potpunog ukidanja mjera pojavi novi val zaraze, odgoda izbora do kraja godine bila bi vrlo riskantna. Naime, ako bismo na zimu ponovo završili u karanteni, izbori se ne bi mogli održati i tada bi jedini izlaz bio produljavanje mandata aktualnom sazivu Sabora.
Uloga “žetončića”
Budući da mandat aktualnog 9. saziva Sabora traje do 14. listopada, preduvjet da se izbori održe u kolovozu ili rujnu je da Sabor većinom zastupnika donese odluku o ranijem raspuštanju. U HDZ-u kažu da bi se izbori trebali raspisati 45 dana nakon raspuštanja Sabora kako bi se u tome roku stigle predati izborne liste i ostaviti tri tjedna za predizbornu kampanju.
Sugovornik iz HDZ-a kaže da o neutemeljenosti spekulacija o izborima u lipnju govori i to kako bi preduvjet za to bio da se Sabor raspusti već ovih dana. Sve kada bi to i htio, upitno je bi li predsjednik HDZ-a Andrej Plenković mogao skupiti većinu od 76 zatupnika koji bi to izglasali. Teško je zamisliti da bi se zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, čiji “žetončići” održavaju većinu, svojevoljno odrekao komadića vlasti uz pomoć kojeg može utjecati na odluke premijera Plenkovića. Posebno sada kada se donosi Zakon o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa u vezi s kojim Bandić ima više svojih zahtjeva, te kada mu je popularnost na niskim granama i upitno je hoće li iduće godine na lokalnim izborima biti ponovo izabran za gradonačelnika.
Ako bi se izbori održali u kolovozu ili rujnu, Sabor bi odluku o samoraspuštanju trebao donijeti potkraj lipnja ili u srpnju. U HDZ-u su uvjereni da tada ne bi bilo problema s većinom jer, čak i kada bi se Bandić protivio raspuštanju, oporbene stranke se ne bi protivile donošenju takve odluke nekoliko mjeseci prije isteka mandata.
Preduvjeti
Prema Ustavu i Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, parlamentarne izbore raspisuje predsjednik Republike, a oni se moraju održati u roku od 30 do 60 dana od dana kada je stupila na snagu odluka o raspisivanju izbora. Nadalje, od kada će odluka predsjednika Republike Zorana Milanovića o raspisivanju izbora stupiti na snagu teče rok od dva tjedna unutar kojega se Državnom izbornom povjerenstvu moraju dostaviti liste kandidata. Izborno povjerenstvo ima rok od 48 sati u kojemu mora objaviti sve pravovaljane liste, a tada započinje predizborna kampanja i traje do 24 sata prije održavanja izbora.
U SDP-u smatraju da se kampanja može provesti jedino pod uvjetom da budu potpuno ukinute mjere zabrane javnih okupljanja jer su predizborni skupovi i odlazak među građane, posebno za oporbene stranke, jedan od bitnih načina da se dođe do birača. Kada bi tu postojala organičenja, oporba bi se sigurno obratila Ustavnom sudu i tražila poništavanje takvih izbora.
Situacija koju u HDZ-u svakako žele izbjeći jest opcija koja preostaje ako se izbori ne uspiju održati u kolovozu ili rujnu, a jesen nam donese novi val epidemije i onemogući održavanje izbora potkraj godine. Ustav i Zakon o izborima zastupnika u Sabor u takvom slučaju daju rješenje, a to je aktivacija članka 17. Ustava (proglašenje epidemije prirodnom nepogodom) i odluka dvotrećinske većine o produljavanju mandata aktualnom sazivu Sabora.
Kada će birati susjedi: Izbori odgođeni u Srbiji, Crnoj Gori, Sj. Makedoniji...
Diljem jugoistočne Europe odgađaju se ovogodišnji izbori ili se oteže s raspisivanjem. U Sjevernoj Makedoniji trebali su se održati prošle nedjelje zbog političke krize izazvane nepametnom odlukom EU iz listopada, kada Skoplje nije dobilo datum početka pristupnih pregovora. Odluka o odgodi postignuta je konsenzusom svih parlamentarnih stranaka, a razgovori o novome datumu najavljeni su nakon završetka pandemije.
Odgođeni su i parlamentarni izbori u Srbiji, najavljeni za 26. travnja. Neko se vrijeme špekuliralo da bi se ipak mogli održati, ali se definitivno odustalo na neodređeno vrijeme kada je Aleksandar Vučić 15. ožujka u Srbiji proglasio izvanredno stanje.
U svibnju su trebali biti raspisani lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, ali ni od toga nema ništa. Za sada nije poznato ni kad će biti parlamentarni izbori u Crnoj Gori, koji su neformalno najavljivani za svibanj. I u Podgorici su se odlučili najprije obračunati s Covidom-19.
Za razliku od spomenutih država, prvi krug predsjedničkih izbora u Poljskoj trebao bi se održati 10. svibnja, a u anketama uvjerljivo vodi sadašnji predsjednik Andrzej Duda. Interne, ali za budućnost Njemačke i Europe strahovito važne izbore odgađaju i vladajući demokršćani (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel, a čak je i Vladimir Putin odgodio svenacionalni referendum kojim bi de facto mogao doživotno vladati Rusijom.