Famozna “Izjava o povjerljivosti (GDPR)” - dokument koji je središnjica HDZ-a odaslala na potpis stranačkom članstvu pa nakon jučerašnje objave u Jutarnjem listu od toga dokumenta hitro odustala, ukazuje na sve rašireniju zloupotrebu europske Uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR-u). Smisao te uredbe koju je Hrvatska kao članica EU morala ugraditi u svoj pravni sustav regulira način na koji organizacije i tvrtke mogu prikupljati i raspolagati osobnim podacima građana.
Uredba se prvenstveno odnosi na organizacije i tvrtke koje barataju velikim brojem osobnih podataka građana poput teleoperatera, velikih internetskih tvrtki, banaka, zdravstvenih ustanova ili osiguravajućih društava. Cilj Uredbe je spriječiti neovlaštenu distribuciju i zloupotrebu osobnih podataka zaposlenika tih tvrtki i organizacija, ali i korisnika. U Hrvatskoj je Uredba o GDPR-u stupila na snagu 25. svibnja prošle godine, a već u prvoj godini njezine primjene pokazuje se da je određene institucije i organizacije zloupotrebljavaju za ciljeve suprotne njezinoj izvornoj svrsi.
Podsjetimo, Jutarnji list je došao u posjed formulara koji je središnjica HDZ-a ovih dana odaslala članstvu na potpis, a u kojem se od članova HDZ-a, osim dostave osobnih podataka, traži da se obavežu na svojevrsnu stranačku “omertu” - tj. da trećoj osobi, uključujući i sudove, neće moći prenositi informacije vezane uz stranku bez odobrenja nadležnih stranačkih tijela.
Radi li se ovdje o eklatantnom pokušaju zloupotrebe Uredbe o GDPR-u, pitali smo državno tijelo nadležno za nadzor nad provedbom te uredbe - Agenciju za zaštitu osobnih podataka (AZOP). “Odgovor na tako osjetljivo pitanje ne možemo dati bez potpisa čelne osobe AZOP-a, a njega danas nema u uredu”, kazala nam je službenica za informiranje u toj Agenciji, dodavši da ćemo odgovor dobiti narednih dana.
U iščekivanju AZOP-ova tumačenja HDZ-ove unutarstranačke “Izjave o povjerljivosti”, za mišljenje smo se obratili nevladinoj udruzi GONG koja je i prije uvođenja Uredbe o GDPR-u u hrvatski pravni sustav ukazivala na rizike od njezine zloupotrebe.
Andrea Kovač, suradnica GONG-a koja se bavi pitanjima GDPR-a, kazala nam je da je u formular HDZ-a upućen članstvu “uvaljen” niz stvari koje nemaju nikakve veze sa zaštitom osobnih podataka. U tom dokumentu kojim bi član HDZ-a svojim potpisom trebao potvrditi da je doista član stranke i dostaviti osnovne podatke nužne za stranačku evidenciju “pomiješane su kruške i jabuke”.
Andrea Kovač
“Čak i u onom dijelu koji se odnosi na prikupljanje osobnih podataka, središnjica je od svojih članova tražila višak podataka kao što su podaci o mjesečnim primanjima. Posebno je, međutim, problematičan onaj dio dokumenta u kojem se članovima “uvaljuje” da potpišu niz stvari koji nemaju nikakve veze sa zaštitom osobnih podataka već s uvođenjem stranačke stege, a GDPR koji je istaknut u naslovu obrasca koristi se samo da zavara članstvo”, rekla nam je Kovač.
Dodala je kako GONG prati na koje se sve načine Uredba o GDPR-u u Hrvatskoj interpretira i zloupotrebljava za smanjenje transparentnosti u javnom sektoru. Javne institucije se, ističe Kovač, nakon stupanja na snagu Uredbe o GDPR-u često pozivaju na nju kako bi građanima, ili novinarima, blokirale pristup onim informacijama koje trebaju biti javne.
Tako je, navodi, Ministarstvo regionalnog razvitka Gabrijele Žalac pozivajući se na GDPR odbilo novinarima portala Faktograf dostaviti imena članova radne skupine zadužene za izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030. Te podatke su dostavili tek nakon intervencije AZOP-a. Ministarstvo Nade Murganić pozivajući se na GDPR odbilo je dati imena 68 vanjskih stručnjaka zaduženih za dodjelu novca u budućim javnim natječajima koje to Ministarstvo raspisuje kao i iznose honorara koje stručnjaci za taj angažman primaju.
I novinari drugih medija suočavaju se tim da im tijela javne vlasti, pozivajući se na GDPR, odbijaju dati podatke od javnog interesa.