HEP je u skladu s Vladinom uredbom o reguliranoj cijeni plina od kraja rujna 2022. do kraja lipnja ove godine kupio plin u vrijednosti 85,1 milijun eura. Da su plin kupovali po tržišnoj cijeni, platili bi ga 455,8 milijuna eura. Dakle nastala razlika je 370,6 milijuna eura.
Podaci su to iz tablice koja detaljno po mjesecima pokazuje usporedbu efekata nabave plina po Uredbi u odnosu na tržišne cijene, a koja će, kako doznajemo, biti predstavljena na sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo u petak. Po toj tablici najveće količine plina, konkretno 341.616 MWh, isporučene su u siječnju 2023. po ukupnoj cijeni od 14 milijuna eura. U tom trenutku tržišna cijena iste količine plina iznosila je 77,7 milijuna eura što znači da je HEP kupio plin za 63,7 milijuna eura manje.
Ispod cijene
Kao što je poznato Vladinom Uredbom HEP je, kako bi se ublažila nestašica plina, bio u obvezi kupovati plin od Ine koji je proizveden u Hrvatskoj. Ta je obveza nedavno ukinuta i to nakon izbijanja afere u kojoj je otkriveno da je HEP plin zbog nemogućnosti skladištenja prodavao daleko ispod cijene koju je platio. Stoga se sada očekuje sjednica saborskog Odbora za gospodarstvo na kojoj bi u petak svi uključeni u aferu s plinom trebali pojasniti svoju verziju priče i uloge u spornoj prodaji viškova plina koja je u jednom trenutku iznosila čak i jedan cent. Između ostalog trebalo bi se saznati tko je što poduzeo i kako se postavio te tko je napravio propuste koji su doveli do ove afere.
Na sjednicu saborskog Odbora za gospodarstvo kojim predsjedava Anka Mrak Taritaš, pozvani su ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, uprave HEP-a, HROTE-a, HERA-e, Plinacroa...
Umjesto potvrde da će u petak izaći sa spomenutom tablicom usporedbe regulirane i tržišne cijene plina po mjesecima, iz uprave HEP-a odgovorili su nam jučer kako je Vlada donošenjem niza mjera od početka energetske krize hrvatskim građanima i gospodarstvu osigurala sigurnu opskrbu energijom po cijenama višestruko nižim od tržišnih i značajno nižim u odnosu na ostale države EU.
"Zahvaljujući mjerama Hrvatska je imala energetski mirnu i stabilnu zimu 2022./2023., kao što će imati i iduću zimu. U sklopu Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije iz rujna 2022. donesena je odredba prema kojoj Ina sav plin koji proizvodi u Hrvatskoj mora predati HEP-u i to po cijeni od 41 euro po MWh, što je u tom trenutku bilo pet puta niže od tržišne cijene. Usporedbom nabavnih cijena plina prema Uredbi s cijenama mjesečnih proizvoda na TTF-u na dan stupanja Uredbe, može se izračunati da su tako hrvatski građani, kupci plina, u konačnici platili gotovo 400 milijuna eura manje za potrošeni plin", odgovorili su iz HEP-a.
Točan učinak
Iz HEP-su dodali kako obveze HEP-a za isporuke plina korisnicima navedenima u Uredbi ostaju na snazi do 31. ožujka 2024., tek po završetku cjelokupnog razdoblja primjene obiju uredbi, ukupno od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2024. moći će se precizno izračunati točni financijski učinci, odnosno stvoriti cjelovita slika učinaka provedbe ove mjere Vlade, a u kontekstu sveobuhvatnih paketa mjera.
"Ne postoji nikakav propust ni odgovornost Uprave HEP-a. HEP je čitavo vrijeme postupao isključivo po slovu uredbe, koju je predložilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i sukladno nalogu Skupštine HEP-a. HEP nema utjecaja na prodaju plina koji se nalazi u transportnom sustavu, niti na njegovu cijenu niti na izbor kupaca. Tim plinom upravlja se sukladno propisima koji uređuju plinsko tržište i utvrđenim procedurama", tvrde iz HEP-a.