Cijene plina za kućanstva ostaju iste do daljnjega, odlučila je u petak Hrvatska energetska regulatorna agencija od koje se očekivalo da do 1. travnja donese nova pravila ili metodologiju za određivanje cijena plina.
- Od 1. travnja primjenjivat će se važeći iznosi tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom do stupanja na snagu nove odluke o iznosu tarifnih stavki koju će HERA donijeti po donošenju Izmjena i dopuna Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu - priopćeno je iz HERA-e, bez preciziranja kada će uslijediti odluke o novim cijenama i metodologiji izračuna cijene plina.
Ključni podatak u spomenutim odlukama bit će cijena nabave plina oko koje je proteklih dana "buknuo" sukob između dijela trgovaca plinom, koji smatraju da je sadašnjih 41 euro za megavatsat premalo, i ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, čije je stajalište da 41 euro odgovara trenutačnoj situaciji na tržištu.
Dok trgovci cijene nabave plina izračunavaju u megavatsatima, HERA u važećim tarifnim stavkama za javnu uslugu opskrbe plinom megavatsate pretvara u kilovatsate, odnosno u jedinstvenu cijenu nabave za cijelu državu od četiri centa za kilovatsat.
Cijena za kućanstva
Opskrbljivači plinom koji imaju koncesije na javnu uslugu na trošak nabave obračunavaju još i trošak distribucije i fiksnu mjesečnu naknadu, koje također određuje HERA, ali ne u istome iznosu za svaki dio države. Gradska plinara Zagreb - Opskrba (GPZO), primjerice, obračunava 12 različitih "tarifa" za distribuciju plina. Otuda je ukupna cijena opskrbe plinom različita za kućanstva, ne samo zbog potrošnje nego i zbog različitih tarifa za distribuciju i fiksnih naknada.
Strelovit rast cijena plina na međunarodnom tržištu u prošloj godini doveo je u pitanje sadašnji način ili metodologiju HERA-ina izračuna cijena plina za kućanstva. Primjenom sadašnje metodologije, trošak nabave plina u tarifnim stavkama trebao bi skočiti oko 160 posto, odnosno s četiri na deset centa za kilovatsat. U tom slučaju ukupni trošak plina, primjerice, za zagrebačko kućanstvo koje godišnje troši 15 tisuća kilovatsati plina skočio bi sa sadašnjih 860 eura na 1900 eura. Vlada je odmah poručila da to neće dozvoliti, iako je reguliranje cijena opskrbe plinom u javnoj usluzi u nadležnosti neovisnog regulatora, odnosno HERA-e.
Početkom ožujka ove godine HERA je na javnu raspravu dala prijedlog nove metodologije za izračun cijena plina u javnoj usluzi s pripadajućom formulom za izračun, u kojoj trošak nabave plina više nije određen isključivo kretanjem cijena plina na tržištu, već može biti i reguliran odlukama Vlade.
Agencija pritom podsjeća da je Vlada jesenas donijela Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energiju u kojoj je odredila da Ina, kao jedini domaći proizvođač prirodnog plina, do 29. ožujka ove godine mora HEP-u prodavati plin po cijeni od 41 euro za megavatsat, a HEP ga dalje prodavati opskrbljivačima po istoj cijeni. Sredinom ožujka Vlada je produljila trajanje spomenute obveze za Inu i HEP do 1. travnja iduće godine.
S obzirom na produljenje uredbe o cijeni plina i spomenuti prijedlog HERA-e, ne čudi da je ministar Filipović posljednjih dana najavljivao kako promjena cijena plina za kućanstva neće biti. S druge strane, nije sav plin na domaćem tržištu iz Ininih plinskih polja, već se oko 40 posto domaćih potreba nabavlja iz uvoza. Stoga je dio opskrbljivača poručivao da bi ipak pričekali novu metodologiju HERA-e za procjene što će se događati s cijenama. Agencija je izabrala "srednje rješenje", odgodivši odluke o metodologiji i cjeniku.
Trgovci nervozni
Nervozu dijela trgovaca oko očekivanih odluka HERA-e valja promatrati u svjetlu globalne neizvjesnosti po pitanju daljnjih kretanja cijena prirodnog plina. Nakon lanjskih velikih skokova, cijena plina od početka godine stabilizirala se na oko 50 eura za megavatsat. No, moguć je skok na 70 ili 100 eura za megavatsat zbog pojačane potražnje za plinom u Aziji, koja je koncem prošle i početkom ove godine izostala zbog usporavanja gospodarskog rasta u Kini i restrikcija zbog covida-19.
Da spomenute bojazni nisu bez podloge, svjedoči podatak da se u Europi već uvelike radi na popunjavanju skladišta plina kako bi se izbjegla moguća nestašica. Vlada je u četvrtak dala nalog HEP-u da napuni jedino domaće skladište plina Okoli na razinu od 63 posto do početka kolovoza ove godine te nakon tog roka nastavi s punjenjem do početka sezone grijanja. Istu zadaću HEP je obavio prošle godine.