Hrvatska narodna banka u ponedjeljak je predstavila reviziju statistike odnosa s inozemstvom, a njen je učinak povećanje bruto inozemnog duga u razdoblju od 2000. do 2018. godine, najviše upravo na kraju 2018. godine, za približno 3,9 milijardi eura, te smanjenje salda tekućeg računa platne bilance u svim godinama nakon 2002., u rasponu od 21 do 974 milijuna eura.
U skladu s revizijskom praksom zemalja eurozone, u 2019. je provedena velika revizija statistike odnosa s inozemstvom, što se najprije odnosi na podatke o stanju platne bilance, stanju međunarodnih ulaganja, kao i na podatke o stanju inozemnog duga, izvijestio je viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Roman Šubić.
Velika revizija podataka se provodi svakih pet godina, a najvažnija unaprjeđenja se odnose na podatke o prihodima u turizmu te njihov utjecaj na platnu bilancu, zatim na uključivanje neformalnih radničkih doznaka, uvoz vozila iz EU-a od strane fizičkih osoba, kao i trgovačke kredite s dospijećem plaćanja do šest mjeseci, to jest odgodom plaćanja.
Sukladno novoj metodologiji revidirani su i povijesni podaci, u nekim segmentima i do 2000. godine, pojašnjavaju iz HNB-a.
Revizija podataka o bruto inozemnom dugu pokazuje rast tog duga u svim godinama od 2000. godine, i to u rasponu od oko 1,3 do 3,9 milijardi eura.
Na taj je rast, objašnjava Šubić, ponajviše utjecalo uključivanje trgovačkih kredita u inozemni dug. To podrazumijeva kredite koje tvrtke odnosno dobavljači odobravaju hrvatskim kupcima kod zaduživanja u inozemstvu, za kupnju njihove robe i usluga, a s dospijećem do šest mjeseci.
Naime, istraživanje HNB-a je pokazalo da je na strani obveza, odnosno kada kupac iz zemlje kupuje proizvod ili uslugu iz inozemstva s dospijećem od šest mjeseci, stanje u razdoblju od 2016. do 2018. bilo podcijenjeno za 17 do 21 posto.
Revidirani podaci središnje banke pokazuju da je bruto inozemni dug na kraju 2018. godine iznosio 42,7 milijardi eura, što je za 3,9 milijardi eura više nego prema staroj metodologiji (po kojoj je iznosio 38,8 milijardi eura).
Podaci, pak, za ovu godinu pokazuju daljnji rast inozemnog duga, koji je na kraju drugog tromjesečja iznosio 44,6 milijardi eura.
Revizija smanjuje prihode od stranih turista od 500 milijuna do 1,1 milijardu eura
Revizija podataka pokazala je i da je razina turističkih prihoda u platnoj bilanci precijenjena, prvenstveno zbog procjene broja inozemnih turista koji dolaze u Hrvatsku. Novi izračun pokazatelja o turističkim prihodima u platnoj bilanci koristi metode koje se temelje na kombinaciji fizičkih i pokazatelja prosječne potrošnje inozemnih turista.
Revizija tih podataka od 2003. godine pokazuje smanjenje prihoda od stranih turista od 0,5 do 1,1 milijarde eura, što nepovoljno utječe i na saldo tekućeg računa platne bilance.
Tako primjerice novi podaci za 2018. godinu pokazuju da su prihodi od stranih turista manji za 600 milijuna eura odnosno po novoj metodologiji oni iznose 9,5 milijardi eura, dok su prema ranijim, nerevidiranim podacima, iznosili 10,1 milijardu eura.
Kako navodi Šubić, kod prikupljanja podataka za turizam došlo je do promjene metodologije, jer su se prije koristili podaci Državnog zavoda za statistiku, a sada se koriste puno detaljniji podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
"Kroz te podatke prati se broj dolazaka stranih turista, čime se daje mogućnost nadziranja broja vozila koja ulaze u RH i temeljem procjene broja putnika u pojedinom vozilu imamo i bolje podatke za statistiku", pojašnjava.
Za izračunavanje turističkih prihoda u platnoj bilanci od sada se primjenjuje metoda množenja procijenjenog broja nerezidentnih (stranih) putnika s njihovom prosječnom potrošnjom.
Revizijom su u platnu bilancu uključene i neformalne radničke doznake, jer je u proteklom razdoblju zamijećeno da postoji niz financijskih sredstava koja hrvatski radnici dolaskom iz inozemstva doznačavaju neformalnim kanalima.
Uključivanje tog segmenta u platnu bilancu ima pozitivan učinak koji je u dosadašnjem razdoblju, ovisno o godini, utjecao na povećanje salda tekućeg računa platne bilance između 174 i 326 milijuna eura.
Jedan od segmenata velike revizije odnosi se i na promjene kod uvoza rabljenih automobila iz EU-a od strane fizičkih osoba. Kako navodi Šubić, tijekom proteklog razdoblja službena statistika obuhvaćala je uvoz automobila koje provode pravne osobe, no ovom revizijom uključen je i uvoz stranih automobila od strane fizičkih osoba.
To na saldo tekućeg računa ima negativan utjecaj, u rasponu od 41 milijuna eura u 2013. godini, do 317 milijuna eura u prošloj godini.
"Ovim smo podacima prije svega htjeli što točnije obuhvatiti podatke koji se vode kroz službenu statistiku i mislim da nam je svima u interesu da imamo statistiku koja je što točnija, sveobuhvatnija i koja može biti usporediva na međunarodnoj razini", zaključio je Šubić.