Hrvatska narodna banka (HNB) revidirala je naviše projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini na 6,8 posto, s prethodno projiciranih 5,9 posto i to zahvaljujući oporavku turističke aktivnosti, osobne potrošnje i investicija, ističe se u priopćenju iz središnje banke.
Razmjerno povoljna tekuća gospodarska kretanja, uz zadržavanje pretpostavke o oporavku turističke aktivnosti, utjecali su na povećanje HNB-ove projekcije rasta realnog BDP-a u 2021. godini na 6,8 posto, navodi se u priopćenju objavljenom u srijedu nakon sjednice Savjeta HNB-a.
To je već druga revizija prognoze HNB-a za ovu godinu, nakon što su u prosincu lani u središnjoj banci predvidjeli gospodarski rast u 2021. po stopi od 4,9 posto, a u travnju ove godine svoju prognozu revidirali na 5,9 posto.
Kako se ističe u današnjem priopćenju, osobna bi se potrošnja u 2021. trebala oporaviti, potaknuta daljnjim ublažavanjem epidemioloških mjera, rastom zaposlenosti i plaća, što se oslikava i u poboljšanju potrošačkog optimizma te postupnom oporavku potrošačkog kreditiranja.
Obnova potresom pogođenih područja
Navodi se i da bi intenziviranje radova na obnovi potresom pogođenih područja te korištenje sredstava iz instrumenta oporavka EU-a trebalo znatno poduprijeti porast investicija, koje će nadomjestiti smanjeni dotok sredstava iz prethodne financijske perspektive 2014.-2020.
Ipak, iz HNB-a napominju da su projekcije gospodarskog rasta izložene i naglašenim negativnim rizicima zbog neizvjesnosti u pogledu tijeka pandemije i njezinih mogućih učinaka.
Procjenu ovogodišnje inflacije HNB je zadržao na 1,7 posto, dok bi u idućoj godini inflacija mogla blago usporiti na 1,5 posto.
Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2021. mogao bi se primjetno povećati, ističu iz HNB-a, i to ponajprije zahvaljujući očekivanom oporavku prihoda od turizma te daljnjem intenziviranju korištenja sredstava iz fondova EU-a, a dodatno bi se mogao blago povećati i u 2022. godini. U skladu s time, očekuje se nastavak trenda poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti, ističu iz HNB-a.
U priopćenju se ističe i da je tijekom prve polovine 2021. godine HNB nastavio provoditi izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku. Slobodna novčana sredstva banaka tako su u lipnju dosegnula dosad najvišu razinu, što je pogodovalo smanjenju troškova financiranja i zadržavanju većine kamatnih stopa na povijesno najnižim razinama.
Nadalje, usporedno s gospodarskim oporavkom, vidljivo je i oživljavanje kreditne aktivnosti pa su plasmani kreditnih institucija poduzećima blago porasli tijekom prvih pet mjeseci 2021., dok su znatnije porasli plasmani stanovništvu, što se uglavnom odnosilo na stambene kredite. Iz HNB-a pročuju da će nastaviti podupirati stabilnost tečaja i cijena te svojim instrumentima i nadalje pridonositi očuvanju povoljnih domaćih uvjeta financiranja.
Sistemski rizici
Ukupna izloženost sistemskim rizicima tijekom drugog tromjesečja 2021. godine zadržana je na visokom stupnju, ocjenjuju u HNB-u.
Kratkoročni rizici u nefinancijskom sektoru su smanjeni, čemu je pridonio optimizam u pogledu skorog zaustavljanja pandemije i bržeg oporavka ekonomije. No, i dalje postoji visoka neizvjesnost s obzirom na opasnosti pojave novih sojeva virusa i potencijalne neučinkovitosti cjepiva, odnosno sporijeg procjepljivanja populacije, koji mogu dovesti do novih valova pandemije i posljedičnog zaoštravanja epidemioloških mjera. Zbog toga su i rizici u sektoru države, nefinancijskom privatnom i financijskom sektoru i dalje povišeni, kaže se u priopćenju.
Iz HNB-a napominju i da su na tržištu nekretnina povišeni rizici povezani uz rast cijena i njihovo daljnje odvajanje od fundamenata.
Zamjećuju i da je likvidnost i kapitaliziranost kreditnih institucija i dalje visoka, a profitabilnost se blago oporavila na početku 2021. godine.
Na kraju prvog tromjesečja 2021. kreditne institucije iskazale su dobit u iznosu od 1,1 milijardu kuna, što je za 8,9 milijuna kuna ili 0,8 posto više u odnosu na prva tri mjeseca 2020. Pokazatelji profitabilnosti blago su se smanjili u odnosu na prvi kvartal prošle godine zbog utjecaja rasta imovine i kapitala, ističu iz HNB-a te dodaju da se prinos na imovinu (ROA) smanjio s 1 na 0,9 posto, a prinos na kapital (ROE) sa 7,1 na 6,8 posto, no njihove su vrijednosti veće nego na kraju 2020.
Likvidnost sustava dodatno je porasla pod utjecajem povećanja visokolikvidne imovine, a ključni pokazatelji kapitaliziranosti zadržali su se na vrlo visokim razinama – stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 25,1 posto, navode dalje iz HNB-a.
Savjet HNB-a dao je na današnjoj sjednici Nadzornom odboru Samoborske banke suglasnost za imenovanje Marijana Kantolića predsjednikom bančine uprave i Verice Ljubičić za članicu uprave te suglasnost Nadzornom odboru Sberbank d.d. za imenovanje Igora Repina za člana bančine uprave.