Predstavnici građanske inicijative "Narod odlučuje" u srijedu su tajniku Hrvatskog sabora Davoru Orloviću i Povjerenstvu za preuzimanje knjiga s potpisima za raspisivanje referenduma predali 38 kutija s 405.342 potpisa za referendumsko pitanje o promjeni izbornog zakonodavstva te 407.469 potpisa za pitanje kojim se zastupnicima nacionalnih manjina oduzima pravo da odlučuju o Vladi i državnom proračunu.
Članica Organizacijskog odbora Natalija Kanački kazala je da očekuju da potpisi budu prebrojani u istom vremenskom roku u kojem su i oni to napravili, dakle, u dva tjedna i da se nakon toga pitanja pošalju na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu i da se referendum raspiše u rujnu, a najkasnije u listopadu.
Na pitanje kako to da je broj potpisao po okončanju potpisivanja bio puno manji da bi kasnije narastao, Kanački je kazala: "Vrlo lako"."Da dobijete potpisne knjige iz Belišća, Mljeta ili Dubrovnika, putuju po nekoliko dana. Izvještaji naših koordinatora s terena su bili nepotpuni, do ponoći su skupljali potpise. Mi smo brojali svaku knjigu, svaki potpis, ukupan pregled i statistiku smo napravili sami", pojasnila je.
Upitana kako građani mogu biti sigurni da nisu dopisivali popise nakon roka, odgovorila je da "ako u dva tjedna nismo skupili, tko bi živ kasnije skupio više potpisa". "U Zagrebu se dva tjedna prebrojavalo. Knjige nisu mogle biti nigdje drugdje zato što ih ne bi mogli prebrojati, vidjet ćemo sada kada uđu u zakonsku proceduru koliko će vremena fizički trebati da to odradi državni aparat", kazala je Kanački.
Istaknula je da su "i referendumska pitanja, i obrazloženja i zahtjeve radili sa svojim ustavnopravnim stručnjacima, te da ona jesu u skladu s Ustavom.
Na pitanje krše li drugim pitanjem načelo ravnopravnosti, Dominik Knezović rekao je da "prema presudi Ustavnog suda iz 2011., rečeno je da je na zakonodavcu da odluči hoće li se mandati nacionalnih manjina izjednačiti s mandatima ostalih zastupnika u Saboru, prema tome, to nije zabetonirano pravilo i to je ono o čemu Sabor, u ovom slučaju građani, kroz građansku inicijativu mogu odlučivati".
Na primjedbu da dijele zastupnike u dvije skupine, one s većim te s manjim pravima, uzvratio je da "njihova ideja nije dijeliti zastupnike na zastupnike višeg reda i nižeg reda".
"Smatramo da je potrebno razlikovati zastupnike koji imaju veći legitimitet od građana, budući da su birani na općoj listi, imaju puno veći broj glasova građana neovisno o njihovoj nacionalnosti. Druga stvar koja govori o legitimitetu zastupnika nacionalnih manjina govori najbolje izlaznost na izbore. Veliki broj, skoro 80 posto građana koji su pripadnici neke manjine zapravo ne glasuju unutar liste svoje nacionalne manjine nego glasuju unutar općih lista, to najbolje govori što građani tih nacionalnih manjina misle o svojim zastupnicima".
"U ovoj situaciji su zastupnici manjina došli do toga da odlučuju o Vladi, kao što vidite, o njima sada ovisi ruši li se Vlada ili ne. Kad je u pitanju proračun, to je isto jedan od mehanizama rušenja Vlade i zato smatramo da bi se zastupnici nacionalnih manjina trebali baviti nacionalnim pitanjima – vjerom, kulturom, identitetom, integracijom u društvo – a ne onime hoće li neka Vlada opstati ili ne", kazao je Knezović.
Sanja Bilač iz Narod odlučuje ustvrdila je da "država mora brinuti o nacionalnim pitanjima i omogućiti manjinama sva prava". Posebnu pozornost je stavila na zastupnika srpske manjine Milorada Pupovca rekavši da "on zastupa manje od 14 posto Srba i postavlja se pitanje kakav je on legalni predstavnik nacionalne manjine, a pogotovo kakav je predstavnik države koji odlučuje i uvjetuje, ako se raspiše referendum, da on izlazi iz Vlade". "Pupovac je najveći neprijatelj nacionalnih manjina i manjine će prodisati ovakvim sistemom", poručila je Bilač.
Predstavnici inicijative najavili su da će, kao što su i sve do sada radili transparentno, tako objaviti i podatke o financiranju za sve one od kojih dobiju dopuštenje da objave njihova imena. Međutim, izrazili su bojazan čemu bi, primjerice, bile izložene privatne tvrtke koje su ih donirale, a koje posluju s državom. Nisu htjeli odgovoriti čemu bi to te tvrtke bile izložene, ali su aludirali na političke pritiske.
Požalili su se i da su oni prva referendumska inicijativa koju nije primio predsjednik nego tajnik Sabora, što je, po njima također vrsta pritiska i pokazatelj mišljenja politike o njihovoj inicijativi.
Povorka od stotinjak volontera i koordinatora inicijative Narod odlučuje iz svih dijelova Hrvatske, uz domoljubne pjesme i tamburaše, sa zastavama i balonima u bojama trobojnice pristigla je Gornjim gradom od kule Lotrščak do Sabora.
Nakratko su se zaustavili Markovu trgu gdje se volonterima pridružili i saborski zastupnici Željko Glasnović, Hrvoje Zekanović, Miro Bulj i Ivan Pernar.
Jutarnji je uživo prenosio povorku i govore prije predaje potpisa:
13:20 Nakon predaje zahtjeva, koordinatori su ponovili da očekuju da se potpisi obrade u rok od dva tjedna, i da se referendum raspiše najkasnije u rujnu. Kažu da su se brojke potpisa promijenile jer su se morali brojati potpisi u knjigama koje su putovale poštom.
Ulazak koordinatora s knjigama potpisa u Sabor bio je predviđen za 12.45 sati, a u 13 sati Organizacijski odbor zahtjev je trebao predati predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću. Međutim, Jandroković ih nije primio, nego tajnik Hrvatskog sabora, rekli su novinarima nakon predaje potpisa, te da "to dovoljno govori koliko ih političari podržavaju u ovome".
Na novinarsku tvrdnju da se zastupnike, prema ideji Inicijative, u praksi dijeli na one koji imaju veća prava i koji imaju manja prava, rečeno je da to nije cilj, nego da više prava imaju oni koji imaju i veću podršku među građanima.
- Vi znate da skoro 70 posto građana koji su pripadnici nacionalne manjine, ne glasuju za pripadnike unutar svoje nacionalne manjine - kazao je jedan od članova Inicijative.
'Milorad Pupovac je najveći neprijatelj nacionalnih manjina, ima manje od 14 posto podrške među Srbima'
Sanja Bilać je rekla da je pitanje zastupljenosti nacionalnih manjina u Saboru obilježeno mnogim tezama koje nisu dobre. "Zašto bi ih zastupali predstavnici? Država mora brinuti o nacionalnim manjinama", kazala je, pa je dodala da Milorad Pupovac ima manje od 14 posto podrške Srba, tj. predstavnika srpske nacionalne manjine.
"Kakav je on onda predstavnik? Maknimo teze koje se namjerno ubacuju u eter i njima manipulira. Milorad Pupovac je najveći neprijatelj nacionalnih manjina i one će prodisati ovim sistemom", kazala je Bilać. "Gospodin Milorad Pupovac, ponavljam, ima podršku manje od 14 posto Srba u Hrvatskoj. Koliki legitimet ima odlučivati o budućnosti Hrvatske?", pitala se.
Sanja Bilać iz inicijative Narod odlučuje
Izjave pogledajte u videu:
13:00 Članovi inicijative još uvijek predaju kutije s potpisima, a ispred Sabora se maše hrvatskim zastavama i pjeva.
-------------------------------------
12:35 Koordinatori Inicijative Narod odlučuje ulaze u Sabor predati potpise. Nakon toga su okupljeni počeli pjevati i svirati Thompsonovu pjesmu "Lijepa li si". Objavili su i nove brojke prikupljenih potpisa, s 405.352 potpisa za prvo pitanje i 407.469 za drugo.
12:30 Organizatori pozdravljaju okupljene.
Sanja Bilać kazala je da od Sabora očekuju da obradi potpise koje su prikupili u roku dva tjedna, koliko je i Inicijativi trebalo da ih prikupi. Drugo, ako Sabor pošalje referendumsko pitanje na provjeru Ustavnosti, da se drže roka do kad trebaju dati mišljenje.
- Očekujemo raspisivanje referenduma najkasnije u rujnu, kad bi građani mogli odlučiti žele li demokratizaciju izbora i način vladanja u Hrvatskoj. Očekujemo i da politika ne vrši pritisak na Ustavni sud - poručila je s govornice.
U galeriji pogledajte sve fotografije iz povorke i predaje potpisa!
-------------------------------------
Prikupljanje potpisa protv izbornog sustava
Inicijativa 'Narod odlučuje' traži promjenu članka 72. Ustava RH te dodavanje članka 72.a, pa tako i sam zahtjev za referendumom ima dva pitanja.
Prvo se odnosi na promjene izbornog sustava definiranog u članku 72. tako da se smanji broj saborskih zastupnika sa sadašnjih 100-160 na 100-120 (aktualni saziv Sabora ima 151 zastupnika, op. a.), da se na izborima umjesto jednog može zaokružiti tri preferencijalna kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji sa pet na četiri posto te da birači mogu, osim izlaskom na birališta, glasati i dopisnim i elektronskim putem.
Drugo referendumsko pitanje odnosi se na smanjenje prava zastupnicima koji su izabrani iz redova nacionalnih manjina. Naime, njima bi se ukinulo pravo da u Saboru glasaju o povjerenju Vladi, kao i o donošenju državnog proračuna.