Prema dostupnim informacijama, Nacionalni stožer civilne zaštite još niti jednom lokalnom stožeru, osim onom Istarskom, nije odobrio prijedlog teritorijalnog spajanja stožera civilnih zaštita čime bi se povećao teritorij kojim građani mogu prolaziti bez ePropusnica.
Prijedlog o teritorijalnom objedinjavanju moraju potpisati svi lokalni stožeri koji se spajaju u jedan. No, prema informacijama s terena, čelnici više tih stožera odbijaju potpisati zahtjev jer postali su svjesni da bi im se takva odluka mogla vratiti kao bumerang te strahuju kako će usvajanjem takvih prijedloga na njihov teritorij preko noći bez kontrole ući velik broj ljudi i, potencijalno, proširiti epidemiju.
Osim toga, u više područja u Hrvatskoj - Zagrebu, Rijeci, Osijeku... posljednjih se dana primjećuje sve veći broj stanovnika i automobila na ulicama. Pred trgovinama su sve duži redovi u kojima ljudi stoje bez preporučenih dva metra razmaka.
Stječe se dojam kako se ljudi opuštaju i usprkos svim preporukama sve više izlaze iz svojih domova. Sada dolazi i Uskrs i tek bi se mogli suočiti s posljedicama ovakvog ponašanja.
Većina prijedloga „spajanja teritorija“ kako bi se ljudima u manjim sredinama omogućio slobodan odlazak u trgovine, ljekarne, na bankomate, benzinske crpke ili da nahrane stoku i obrađuju zemlju temelji se na ustroju nekadašnjih općina.
Bez kontrole
To zapravo znači da će desetine tisuća ljudi bez kontrole moći odjednom putovati daleko većim teritorijem negoli sada.
Primjerice, grad Duga Resa ima 12.000 stanovnika i prostire se na 58 četvornih kilometara. Kada bi se usvojio prijedlog o „pripajanju“ četiri susjedne općine - Bosiljevo, Barilović, Generalski Stol i Netretić, broj stanovnika koji bi putovali bez ePropusnica povećao bi se za oko 10 tisuća, dok bi se površina kojom bi se slobodno moglo putovati povećala na oko 500 četvornih kilometara.
Nadalje, prihvaćanjem odluke Istarskog stožera da se u Istri stanovnici mogu slobodno kretati teritorijem sedam bivših velikih općina samo na Puljštini, gdje je i najveći broj stanovnika Istre, bilo bi omogućeno slobodno kretanje oko 87 tisuća ljudi.
Upravo takva statistika tijekom ova dva dana nagnala je pojedine lokalne Stožere da odustanu od već skoro dogovorenih prijedloga spajanja.
Primjerice, vodstvo Međimurske županije predlaže slobodan prolaz stanovnika na području svoje cijele županije. No, prema posljednjim informacijama, grad Čakovec se od toga želi izuzeti.
Grad Rijeka uputio je prijedlog svim općinama i gradovima koji su nekad činili Općinu Rijeka da se dopusti prijelazak u susjednu općinu ili grad, bez ePropusnice. Prema informacijama iz Grada, većina je sporazum potpisala, no pozitivno se još nisu očitovali Bakar, Kraljevica i Kostrena. U Gradu Rijeci najavljuju da će se sporazum potpisati s onima koji su pristali te će se s takvim prijedlogom ići prema nacionalnom Stožeru za civilnu zaštitu.
S obzirom na to da su naselja riječkog prstena u velikom dijelu, u biti, riječka predgrađa, Rijeka je posljednjih dana dobivala puno zahtjeva za e-propusnicama pa u Gradu smatraju da bi se ovim spajanjem olakšao život građanima, a smanjio bi se pritisak i na susjedne jedinice lokalne samouprave. Dodatni argument je da se epidemiološka situacija u PGŽ smiruje i da je pod kontrolom.
Konačna odluka na Nacionalnom stožeru
Izostanak Bakra i Kostrene iz sporazuma možda ne ide na ruku Riječanima, ali svakako ide epidemiolozima. U industrijskoj zoni u Kukuljanovu, koja spada pod Bakar, nalaze se brojni veliki opskrbni centri, od supermarketa do Bauhausa, PEVEC-a, vrtnog centra i specijaliziranih trgovina građevinskom opremom. U Kostreni je, pak, popularna šetnica uz more, na području Žurkova, do koje Riječani trenutno ne mogu.
Prema riječima načelnika županijskog Stožera Marka Borasa Mandića, odluka o sporazumima o spajanju lokalnih stožera prepuštena je samim gradovima i općinama, a Stožeru PGŽ-a se daje na znanje te oni o tome daju svoje mišljenje, no konačnu odluku o odobrenju ili odbijanju donosi nacionalni Stožer.
Osim Rijeke, koja je sa svojim susjedima otišla najdalje, sličnu je inicijativu pokrenuo Grad Krk, da se spoje stožeri svih otočkih JLS-a kojih je ukupno osam.
Također, inicijativu o spajanju pokrenuli su i Crikvenica, Novi Vinodolski i Općina Vinodolska. Prema neslužbenim informacijama, liburnijske jedinice lokalne samouprave, njih četiri (Opatija, Matulji, Lovran, Mošćenička Draga) još se nisu međusobno dogovorili, a Opatija i Matulji žele ići s Rijekom. Iz Gorskog kotara, za sada, nije stigla nikakva inicijativa, a spajanje još nisu tražili ni "susjedi" Mali Lošinj i Cres, kao ni Rab i Lopar koji su na istom otoku.
Na istoku zemlje mnoge brine i prijedlog Stožera Osječko-baranjske županije da, primjerice, jedna administrativna cjelina bude područje bivše Općine Osijek, konkretno sadašnje područje Grada Osijeka te Općina Antunovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo, Vladislavci, Vuka i Šodolovci.
Tako bi se i ostali okrupnili oko Gradova Beli Manastir, Donji Miholjac, Đakovo, Našice i Valpovo, koje bi uključilo i Grad Belišće. Iz Osijeka također traže da se „za migracije unutar bivših općina Osječko-baranjske županije ni ne izdaju propusnice, s obzirom na broj stanovnika i fluktuaciju ljudi koji je daleko manji u odnosu na gradove Osječko-baranjske županije,“ odnosno da se one izdaju samo ako netko mora putovati s primjerice područja Đakova na područja Osijeka.
Poljoprivredne županije
Zanimljivo je kako mnoge „poljoprivredne županije“ ne žele liberalizaciju režima ePropusnica. Pa tako Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija neće slati prijedloge okrupnjavanja Nacionalnom stožeru. Istog su stava i u Varaždinskoj županiji.
“Kad nacionalni stožer na temelju aktualnih brojki zaključi da je došlo vrijeme za popuštanje, mi ćemo to svakako podržati – kaže načelnik Stožera Civilne zaštite Varaždinske županije Robert Vugrin.
On također smatra da s takvim odlukama netko mora preuzeti i odgovornost u slučaju bumerang efekata, da se zbog velikog broja ljudi virus počne brže širiti.
- Razumijem da postoje specifični prostori, ali treba jasno onda definirati koji i zbog čega točno. Jer ovako, sa sve većim brojem zahtjeva, to više nije izuzetak nego pravilo – rekao je Vugrin koji napominje kako mu se aktualna situacija ne sviđa jer se 'stvara nered'.
Naime, u toj županiji smatraju kako je sadašnji model ePropusnica prilično loš, između ostalog i zato što u njima nije navedena relacija kojom korisnik mora putovati čime se gubi kontrola nad kretanjem stanovnika. Naime, do sada je izdano više od 700 tisuća ePropusnica što znači da isto toliko stanovnika može otići u bilo koji dio države bez ikakvih ograničenja.
Osim u Međimurskoj i u Ličko–senjskoj županiji smatraju kako bi za njih bilo najbolje da se bez ePropusnica putuje teritorijem cijele njihove županije.
Kako je ova županija teritorijalno najveća, a ima najmanji broj stanovnika od svih u Hrvatskoj, to bi značajno olakšalo svakodnevicu stanovnicima.
- Nije nama problem čovjek koji će putovati iz Lovinca u Senj, već oni koji će doći iz drugih krajeva Hrvatske. Iskreno, ja bih najradije da se ukinu e-propusnice za područje čitave županije, pa da budemo jedna velika karantena za one koji nam dolaze - rekao nam je župan dr. Darko Milinović. Ipak tamošnji Stožer civilne zaštite podnio je zamolbu nacionalnom Stožeru kojom traže da se bez ePropusnica omogući nesmetan prolaz stanovnicima općina u grad kojem gravitiraju i obrnuto. Značilo bi to četiri teritorijalne jedinice: Gospić, Otočac, Senj i Novalja.