U PAT-POZICIJI

HOĆE LI ZABRANITI ŠTRAJK? Izvor iz HDZ-a: 'Oni koji politiziraju štrajk i koriste ga za bunt protiv Vlade, u jednom će trenutku morati platiti cijenu'

Zagreb, 271119.
15. sjednica Hrvatskoga sabora pocela je aktualnim prijepodnevom tijekom kojeg su saborski zastupnici postavljali pitanja premijeru i clanovima Vlade o aktualnim temama.
Na fotografiji: premijer Andrej Plenkovic.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

 

Iako se iz HDZ-a sve više mogu čuti glasovi da se treba tražiti sudska zabrana štrajka prosvjetara, nakon što je izgledna još jedna odbijenica posljednje Vladine ponude o 10,4 posto većim plaćama do kraja 2020., u Banskim dvorima ne žele još uvijek izreći tu rečenicu pa i dalje demantiraju da se o tome uopće razmišlja, odnosno čini se da ne žele radikalno krenuti na učitelje i nastavnike manje od mjesec dana prije predsjedničkih izbora.

Ponavljaju da su kroz model povećanja osnovice od 6,12 posto i dodataka na plaću za četiri posto obrazovnim sindikatima ponudili i više nego što su oni tražili, odnosno da je ponuda za 200 kuna bolja nego da se išlo samo na povećanje koeficijenata bez veće osnovice.

Ono što u Vladi izričito tvrde jest da nema govora o povećanju koeficijenata samo nastavnicima i učiteljima jer to treba rješavati uredbom za sve javne službe te da će taj posao potrajati, zbog čega su prosvjetarima i ponudili veću plaću kroz dodatke i osnovicu dok se ne riješi pitanje uredbe u čijoj bi izradi sudjelovali i sindikati.

Cijena štrajka

Također ponavljaju da je i dalje na snazi odluka da se dani provedeni u štrajku od 15. studenoga neće platiti ne pristanu li učitelji na njihovu posljednju ponudu pa je očito da Vlada i dalje računa da će se štrajk ispuhati jer su učitelji sada na gubitku već četvrtinu plaće te će imati sve manju podršku u javnosti.

- Oni koji politiziraju štrajk i koriste ga za bunt protiv Vlade, u jednom će trenutku morati platiti cijenu. Nije sporno da oporba u Saboru na tome “jaši” i vidljivo je u kojem smjeru to ide, i to je legitimno, ali onda je i legitimno pravo Vlade da štrajk sudski zaustavi. Vlada mora to napraviti u interesu države i djece, i to bi se trebalo dogoditi do početka idućeg tjedna - rekao nam je jedan sugovornik iz HDZ-a, dobro upoznat s razmišljanjima u Banskim dvorima.

Međutim, sugovornici iz Vlade demantiraju da se o tome razmišlja te napominju kako oni nisu kao Vlada Zorana Milanovića koja je uvodila radnu obvezu liječnicima. No, nitko niti ne govori o radnoj obvezi.

- Ne čini mi se realno da će se štrajk zabraniti. Jedino što je rečeno da se štrajk plaća do 15. studenoga, a ako se nađe dogovor, može se razmisliti da se plati i dalje - kaže naš sugovornik iz Vlade.

No, profesor radnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Viktor Gotovac itekako smatra da bi sud mogao zabraniti štrajk.

- Ja mislim da je ključna logika da sadržaj zahtjeva sindikata i nevođenje kolektivnih pregovora prije štrajka jasno indiciraju nezakonitost štrajka i moj je stav kao pravnika da takav štrajk pobuđuje jasne sumnje u nezakonitost i nije nešto što je prihvatljivo - kaže Gotovac.

Pojašnjavajući proceduru, dodaje kako Vlada i/ili škola pokreću postupak pred Županijskim sudom, a sud treba odlučiti u četiri dana. Nakon toga postoji vrijeme za žalbe, a poslije Vrhovni sud ima rok od pet dana da odluči o žalbama. Otprilike mjesec dana je potrebno za pravomoćnu presudu. Sudovi su već odlučivali u sličnim postupcima i zabranjivali štrajkove.

- Kada je riječ o plaćanju, neovisno o tome je li štrajk zakonit ili nezakonit, Vlada jednostrano odlučuje hoće li ili ne platiti dane u štrajku - pojašnjava Gotovac.

A upravo na to još uvijek računaju u Vladi. Naime, dan štrajka u prosvjeti, pod uvjetima da svi štrajkaju, košta 30 milijuna kuna bruto, a od 15. studenoga do danas, računaju naši sugovornici, svaki je učitelj u prosjeku izgubio više od četvrtine plaće.

Rast 23,1 posto

- Mi ne možemo razgovarati samo o koeficijentima učitelja jer onda se otvara tema i carinika, policajaca, socijalnih radnika, svi oni kažu da su onda oni manje vrijedni. Unatoč tome, dajemo učiteljima četiri posto više nego drugima, iako to izaziva negativne reakcije. Ukupno povećanje plaća u 2020. iznosilo bi 573 kune, a samo s povećanjem koeficijenata bez osnovice 376 kuna. Tu su i povećanje dara za djecu, božićnice, regres... - nabraja naš sugovornik te ponavlja kako je SDP-ova Vlada sve to ukidala i smanjivala osnovicu i koeficijente.

Zauzet je stav, dodaju u Vladi, da se sada neće mijenjati koeficijenti.

- To se neće dogoditi, a našli smo alternativno rješenje i u najvećoj mogućoj mjeri odgovorili na zahtjeve. Vlada je pokazala dobru volju s nekoliko uzastopnih ustupaka, a ako s druge strane imate nekoga tko stoji na istoj poziciji kao i prije dva mjeseca, onda tu teško možemo govoriti o pregovorima. Za dolazak do rješenja potrebna je dobra volja s obje strane - kažu u Vladi te ponavljaju kako bi prosvjetarima do kraja mandata Vlade plaća ukupno rasla 23,1 posto.

“Nisam prijetio sindikatima obrazovanja, samo sam iznosio činjenice”

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u povodu svoje prijašnje izjave da, ako sindikati obrazovanja ne prihvate Vladinu ponudu, neće biti ni povećanja za ostale u javnim službama, u Saboru je poručio kako to nije nikakav pritisak na sindikate. No, priznao je da svi osjećaju pritisak te apelirao “na sve u procesu da budu mirne, hladne, argumentirane glave”.

- U izjašnjavanju o našoj ponudi od 11 prisutnih sindikata, sedam ih je prihvatilo. No, Zakon o reprezentativnosti kaže da za potpisivanje temeljnog kolektivnog ugovora treba imati dva uvjeta: barem jednog predstavnika sindikata iz tri područja (obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvo, kultura) te 50 posto i više od ukupnog broja predstavljenih u tih 11 sindikalnih središnjica. S obzirom na to da ovih sedam nosi nešto više od 40 posto, dakle ne prijetim, nego iznosim činjenice - pojasnio je Marić svoju prijašnju izjavu.

Odbacio je kritike sindikalista da ih ucjenjuje i naglasio kako Vlada ne želi razdor među sindikatima. - Nas se cijelo vrijeme optužuje za nedostatak dijaloga, a kad komuniciramo, napada nas se. Mislim da svi osjećamo pritisak. Neću burno reagirati na sindikate, ali ću mirno reći: dodatak kolektivnom ugovoru još nije potpisan, prema odredbama taj zakon spojenih posuda u jednom smjeru vrijedi, a u drugom ne vrijedi - poručuje Marić.  

(Željka Godeč)

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo