ZAGREB - Ustavni sud se više vodio načelom oportuniteta nego zaštitom ustavnih prava građana. Više ih je brinulo kako bi država vratila krizni porez ako bi ga Ustavni sud proglasio neustavnim nego da država mora poštovati ustavno načelo da teret krize mora snositi svatko sukladno mogućnostima - izjavio je Vlado Puljiz, stručnjak za socijalnu politiku, nakon današnje potvrde ustavnosti Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke.
Puljiz objašnjava kako nitko ne osporava pravo države da samostalno regulira poreznu politiku, ali u ovom slučaju je država išla s najjednostavnijim sredstvima.
- Nije se vodilo računa o izdržavanim članovima obitelji, nego svi plaćaju isti krizni porez. Država je mogla rezati velike subvencije i povlastice da bi namaknula sredstva koja nedostaju, a ne to prebaciti na građane. Nije dobro što je zakonom suspendirano usklađivanje mirovina jer je to načelo samo srce mirovinskog zakona - napominje Puljiz dodavši kako se to se ne može rješavati na ovakav način i uz opravdanje da bi mirovine pale pa da ih se na ovaj način zapravo štiti.
S njime se slaže i stručnjak za ustavno pravo, prof. Siniša Rodin koji dodaje kako je bez obrazloženja Ustavnog suda teško je analizirati pitanje socijalne pravednosti na način kako je to riješio Ustavni sud.
- U principu, Ustavni sud ne bi trebao rješavati pitanja državnih financija. Ali, budući da Ustavni sud štiti ustavna prava i vrijednosti ipak postoje situacije u kojima mora reagirati. Oslanjajući se na američku i njemačku doktrinu, smatram da Ustavni sud treba reagirati u tri slučaja: ako su u zakonodavnom postupku donošenja tog zakona uočeni bitni demokratski nedostaci, ako takav zakon teško krši prava manjina te ako zakon zadire u socijalni minimum egzistencije koja jamči ljudsko dostojanstvo - tumači Rodin i kaže da su to situacije u kojima se pali 'crvena lampica', ali da to nužne ne znači da je zakon automatski neustavan nego da ga država mora opravdati posebno važnim razlozima.
Dodaje kako nije dovoljno reći da nedostaje novac i odmah donijeti zakon. Napominje i da država, odnosno Vlada, mora obrazložiti donošenje takvog zakona i da bi to moralo biti u situaciji da bi bez novca koji bi se prikupio porezom došlo do raspada državnih financija.
Ako je to točno, ako je situacija uistinu takva, onda je zakon ustavan, ali samo dok postoji ta opasnost. Država mora imati jako dobar interes da donese takav zakon i on je ustavan samo dok taj razlog postoji.
- Ono što se već vidi iz odluke Ustavnog suda jest da su oni Vladi dali duži rok za ukidanje zakona. Meni bi opravdani rok bio do donođenja proračuna za slijedeću godinu, a Ustavni sud je dao Vladi i cijelu slijedeću godinu rekavši da se zakon može i ranije ukinuti - rekao nam je prof. Rodin.
S druge strane, Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske smatra kako je to bila politički motivirana odluka.
- Od kada je predsjednik Stjepan Mesić najavio podnošenje ustavne tužbe premijerka Jadranka Kosor trudi se objasniti da je uvođenje kriznog poreza bilo neophodno. Iznenađena sam odlukom jer su na savjetodavnoj sjednici svi argumenti stručnjaka išli u smjeru da je krizni porez neustavan pa smo očekivali da će Ustavni sud donijeti takvu odluku - ističe Knežević.
Puno radikalniju osudu iznio je Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, koji smatra da je odluka Ustavnog suda nacionalna sramota.
- Suci Ustavnog suda na ovaj način vraćaju dug političkim mecenama koji su ih doveli na pozicije. Umjesto objašnjenja odluke mogli su iz Ustava brisati da je Hrvatska socijalna država. Ustavni sud je dao čisto političko objašnjenje svoje odluke koja nema pravnog utemeljenja - zaključio je Hrelja.