ZAGREB - Gubici trgovačkih kompanija zbog krađe u prodavaonicama ove su godine u svijetu smanjeni za 5,6 posto u odnosu na prošlu godinu. Britanski Centar za istraživanje trgovine (CRR) objavio je da je u razdoblju od srpnja 2009. do lipanja 2010. u svijetu u trgovini ukradeno robe za 107,3 milijarde dolara, pri čemu je najviše robe ukradeno u SAD-u i Europi.
Nema više gužvi
Prosječno su krađe u svijetu činile 1,36 posto ukupnog prometa u maloprodaji, a najviše se krade u Indiji, gdje u trgovini nestane 2,72 posto ukupnog prometa, dok je Austrija s udjelom od 0,97 posto zemlja u kojoj se najmanje krade.
Iako Hrvatska u ovom istraživanju nije sudjelovala, procjene stručnjaka kaže da udio krađa u našim trgovinama čini do 1,3 posto ukupnog prometa. Budući da je lanjski promet u maloprodaji bio 96 milijardi kuna, to znači da iz naših trgovina godišnje nestane robe u vrijednosti od oko 988 milijuna kuna.
Milica Rakuša Martulaš, direktorica sektora trgovine u HGK, kaže da ne postoje procjene je li došlo do pada krađa ove godine, no tvrdi da su trgovci zbog pada standarda povećali ulaganja u zaštitu i sigurnost. Kako je u trgovinama zbog pada kupovne moći sve manje ljudi, krađe je lakše kontrolirati nego kad su u trgovinama gužve. Veliki šoping centri i supermarketi pojačali su zaštitu, a udjel krađa u prometu veći je kod malih trgovaca koji nemaju sigurnosne kamere i kvalitetnu zaštitu, dodaje Rakuša Martulaš.
Omiljeni su brendovi
Trgovci su se zbog svjetske ekonomske krize uplašili da bi pad kupovne moći mogao povećati krađu, a to potvrđuje i podatak da su ove godine ulaganja u zaštitne sisteme povećana za 10 posto, na gotovo 27 milijardi dolara.
Istraživanje CRR-a koje je obuhvatilo 1103 trgovačke kompanije iz 42 država svijeta pokazalo je da čak 42,2 posto ili 45,5 milijardi dolara svih gubitaka nestaje u krađama kupaca u trgovinama, a 35,5 posto čine krađe koje počine sami zaposlenici trgovina. Na meti lopova u svijetu najčešće je brendirana odjeća poznatih proizvođača, ali i skupocjeni parfemi, kozmetika, dok u siromašanijim zemljama lopovi više posežu za hranom - mesom, sirevima, alkoholnim pićima. Mladi ljudi skloniji su krađi videoigrica, DVD-a, CD-a itd.
Milica Rakuša Martulaš ističe da se u Hrvatskoj najviše kradu sitnije stvari, hrana i odjeća, a lopovi su sve domišljatiji te na razne načine nastoje iskoristiti nepažnju trgovaca ili slabe točke sigurnosnih kamera. Kada je riječ o socijalnim grupama, nema pravila - trgovci u krađama uspijevaju uhvatiti situirane gospođe, studente, nezaposlene, a podjednako kradu muškarci i žene različitih dobnih skupina.
Šteta od 985 kuna
Britanski su stručnjaci izračunali da se materijalna šteta zbog velikog broja krađu i svijetu u konačnici prelije na obične građane.
Tako su izračunali da prosječna britanska obitelj godišnje zbog šteta u maloprodaji ostaje siromašnija za oko 1500 kuna, a globlana šeta po obitelji, tj. kućanstvu iznosi oko 985 kuna.
Policija se zove samo za veće krađe
Kradljivci u hrvatskim trgovinama nimalo ne zaostaju za onima u svijetu. Krade se sve - od žileta, preko čokolada i prehrambenih proizvoda, do odjeće, skupocjenih parfema i krema, cipela i proizvoda na veleprodaji. Nedavno je jedan muškarac ponio titulu najbizarnijeg kradljivca. U jednom trgovačkom centru na rame je stavio televizor vrijedan 7000 kuna i potrčao prema izlazu, gdje su ga zaustavili zaštitari. Poznavatelji “lopovske scene” u trgovinama tvrde nam da se ne može sastaviti profil klasičnog hrvatskog kradljivca. Podjednako kradu i muškarci i žene, svih uzrasta i socijalnih statusa.
Vlasnici trgovina na razne se načine bore protiv lopova, primjerice angažirnjem zaštitara i postavljanjem videonadzora. Postoje tzv. meka i tvrda zaštita. Meka zaštita znači stavljanje magnetskih oznaka na predmete. Međutim, lopovi ih neutraliziraju lijepeći na njih aluminijsku foliju ili metalni predmet.
Tvrda zaštita je postavljanje tzv. zaštitnog gumba na proizvod koji posebnim kliještima skida prodavačica na blagajni. To je znatno skuplji sustav zaštite, ali je i djelotvorniji.
Nakon što uhvate kradljivca, trgovci sami odlučuju hoće li pozvati policijui to rade ako je vrijednost robe veća od 1000 kuna ili ako se lopov čudno ponaša i odbija pokazati osobne dokumente. Ako je vrijednost manja od 1000 kuna, policija se obično ne zove.( K. Žabec)