To više nije samo ekološko pitanje: kako uživati u hrani, a da je ne bacamo

Dok se na stolovima diljem Hrvatske uživa u bogatoj gastronomskoj ponudi, u pozadini se odvija manje vidljiva, ali ozbiljna priča - svake godine bacimo oko 400 tisuća tona hrane. To je približno 100 kilograma po stanovniku, brojka koja nas smješta u europski prosjek, ali i jasno upozorava: problem je velik, a često zanemaren.

Najveći dio otpada nastaje ondje gdje ga najmanje očekujemo - u vlastitim kuhinjama. Velika količina hrane baca se upravo u kućanstvima, kroz sitne, svakodnevne odluke. No značajan udio dolazi i iz turizma, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada hoteli i restorani rade punim kapacitetom.

Ključ u detaljima

Ipak, rješenja postoje, o čemu je, primjerice, bilo riječi u projektu "Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje goste", koji je provodio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Projekt "Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje goste", koji je provodio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pokazao je da promjene ne moraju biti drastične da bi bile učinkovite.

Hoteli poput Park Plaza Histria, Hotela Osijek i Termi Sveti Martin dokazali su da se pametnim planiranjem i edukacijom može značajno smanjiti otpad od hrane. Kako? Ključ je u detaljima - bolje planiranje nabave prema popunjenosti, pravilno skladištenje, kreativnost u pripremanju obroka i možda najvažnije - promjena ponašanja gostiju. Manji tanjuri i diskretne poruke na švedskim stolovima potaknuli su goste da uzimaju samo onoliko koliko mogu pojesti.

Ilustracija

/Shutterstock

U međuvremenu, i zakonodavstvo ide u tom smjeru. Hrvatska je uvela obvezu odvojenog prikupljanja biootpada, ali fokus se sve više pomiče s pukog zbrinjavanja na - sprječavanje nastanka otpada.

Zato je važno unaprijed planirati kupnju hrane kako bi se izbjeglo gomilanje namirnica koje se nećete stići iskoristiti, obratiti pažnju na rokove trajanja i razliku između oznaka poput "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do".

Nova jela

Također, umjesto bacanja, moguće je kreativno iskoristiti ostatke hrane u novim jelima - na taj način ne samo da se smanjuje otpad, već se i štedi novac te potiče održiviji način života. Važno je i da se ostaci hrane, prema uputama komunalnih društava, ne odlažu u miješani komunalni, nego u biootpad kako bi se dalje mogli iskoristiti u kompostani ili bioplinskom postrojenju.

U zemlji koja snažno ovisi o turizmu i prirodnim resursima, smanjenje otpada od hrane više nije samo ekološko pitanje.

To je pitanje odgovornosti, ali i dugoročne konkurentnosti.

Jer prava vrijednost hrane nije samo u okusu - nego i u načinu na koji je poštujemo.

*SADRŽAJ OMOGUĆAVA FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA