PRIPREME ZA SEZONU

HRVATSKA IMA MOĆAN ALAT U BORBI PROTIV VATRENE STIHIJE Imamo prvu interaktivnu kartu procjene rizika od požara

    AUTOR:
    • Matija Boltižar

  • OBJAVLJENO:
  • 29.05.2019. u 16:48

Zvonimir Barisin / CROPIX

 

U rujnu prošle godine više od 300 vatrogasaca iz cijele zemlje borilo se čak 24 sata s požarom na Pelješcu. Posljedice su bile katastrofalne – opustošeno je više od 600 hektara zemlje, a plamen je progutao i četiri obiteljske kuće.

S novom ljetnom sezonom ponovno dolazi opasnost od mogućeg izbijanja požara, no ovoga puta vatrogasci, civilna zaštita, lokalne vlasti, vojska i sve ostale službe na raspolaganju imaju alat koji će im uvelike olakšati planiranje prevencije i pripravnosti. Riječ je o interaktivnim kartama procjene rizika od požara za područje južne Dalmacije, od Omiša pa sve do granice, koje je korištenjem servisa Copernicus Emergency Management te uz pomoć Ministarstva unutarnjih poslova izradila Hrvatska udruga za krizni menadžment (HUKM).

Razina rizika

Karte prikazuju razinu rizika za pojedino područje, izloženost i ranjivost područja požaru, poremećaje u prometu te potencijalne putove “bez prolaza” koji mogu dodatno ugroziti žvote prilkom evakuacije, do moguće brzine širenja požara preko vegetacije, utjecaja turističke sezone, mogućnost evakuacije i reagiranja, a prilagođena je i za građane koji u samo nekoliko klikova mišem mogu saznati je li njihova kuća u opasnoj zoni. Ovo je prva karta takve vrste za požare u Hrvatskoj, a njezin potencijal prepoznala je i Europska komisija koja je financirala projekt u suradnji s EU Joint Research Centreom te ga na nedavnom sastanku Copernicus EMS proglasila “primjerom dobre prakse” koju bi i druge države mogle slijediti.

- Prije dvije godine u suradnji s vatrogascima napravili su procjenu rizika za hrvatske otoke. Zadnjih osam mjeseci smo intenzivno radili da karte proširimo na cijelu južnu Dalmaciju – kaže Igor Magdalenić, predsjednik HUKM-a.

Zagreb, 230519. Veleuciliste Velika Gorica.
Igora Magdalenic koji je izradio karte za procjenu rizika od pozara u juznoj Dalmaciji
Na fotografiji: nives Jovicic, Igor Magdalenic, Martina Crnko, Zeljko Dobrovic.
Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX
Srdjan Vrancic / CROPIX

Nives Jovičić, Igor Magdalenić, Martina Crnko, Željko Dobrović

 

Pomoću karti mogu se unaprijed odrediti mjere kako bi se spriječilo širenje požara ili olakšalo gašenje. Jedna od predloženih aktivnosti jest uklanjanje drveća i druge vegetacije na pojedinim područjima ili branjenih područja kako bi se zaustavio put vatre i time spriječio njezin dolazak do naseljenih mjesta. Nadalje, lokalna razina pomoću karte može predvidjeti koje su prometnice najugroženije te time puno lakše i preciznije odrediti potrebne evakuacijske putove.

Karte su izradili uz pomoć svemirskih satelita NASA-e i Europske svemirske agencije te uz pomoć Copernicus Emergency Management Servicea, najboljeg servisa kriznog menadžmenta u svijetu. Posebnost njihovih karata jest u tome što su napravljene pomoću kvantitativne metode, a ne kvalitativne metode procjene rizika, što im uvelike povećava pouzdanost. Tako su se tijekom izrade koristili podacima MUP-a, DHMZ-a, Hrvatskog šumarskog instituta, Državne geodetske uprave, mreže Natura 2000 te alata GDi GISDATA. Ujedno su i prvi koji su u svoje kalkulacije uključili i podatke o turistima i turističkoj infrastruktur.

- U današnje vrijeme satelitski sustavi koriste se u svim fazama kriznog menadžmenta te prate razvoj situacije na terenu - ističe dr. sc. Željko Dobrović, voditelj studija Krizni menadžmen i član HUKM-a.

Satelitski sustav

HUKM kao dio Coperncus Academy mreže posjeduje javne ovlasti u korištenju satelitskih sustava za potrebe kriznog menadžmenta te pomažu vatrogascima u gašenju požara.

- Svaka bi zemlja trebala imati jedan ovakav metodološki okvir jer on često može biti odlučujući faktor između prevencije i katastrofe. Ipak, nije dovoljno da karte samo postoje, nego se one moraju i koristiti tako da su sada na redu lokalne samouprave, kao i Vlada, da odluče o daljnjoj implementaciji - kaže Magdalenić.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo