Hrvatska neće povlačiti veleposlanika iz Moskve, niti će protjerivati ruske diplomate u Hrvatskoj nakon što je Europsko vijeće jučer na sastanku svih šefova Vlada i država članica EU donijelo poprilično oštre zaključke vezane uz napad nervnim otrovom u Salisburyju, u kojima se navodi da je Ruska Federacija vrlo vjerojatno odgovorna za to.
Odlučeno je to nakon što se predsjednik Vlade Andrej Plenković danas kasno popodne vratio iz Bruxellesa i odmah razgovarao s predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović, što nam je potvrđeno u Vladi. Premijer Plenković smatra da je Hrvatska pokazala solidarnost s Ujedinjenim Kraljevstvom u zajedničkoj izjavi Europskog vijeća i da u ovom trenutku nema potrebe za oštrijim potezima prema Rusiji jer treba voditi računa i o vanjskopolitičkim odnosima koje imamo s tom državom.
EU je povukla i svog veleposlanika iz Moskve, a Hrvatska misli da je s naše strane to dovoljno. U ponedjeljak će se održati i sastanak predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, gdje će razgovarati o ovom pitanju. Neke države članice EU pak najavile su da će protjerati ruske diplomate iz svoje zemlje (one za koje se sumnja da se bave drugim, špijunskim poslovima od onih za koje su akreditirani) ili povući na konzultacije svoje veleposlanike iz Moskve.
Premijer je jučer nakon završetka sastanka u Bruxellesu izjavio kako je “riječ o ozbiljnom problemu koji krši međunarodno pravo i konvencije o zabrani korištenja kemijskog oružja” te da većina država u ovom trenutku dijeli stav Ujedinjenog Kraljevstva.
S druge strane, hrvatska predsjednica pozvala je ruskog predsjednika Vladimira Putina da posjeti Hrvatsku i dojam je i prije razgovora s premijerom bio da su na Pantovčaku više naklonjeni verziji da se prema Rusiji ne ide preoštro, nego da treba napraviti balans između onoga što Bruxelles kaže i hrvatskih nacionalnih interesa da održava dobre kontakte s Rusijom. Izvori s Pantovčaka još su nam prijepodne rekli da Hrvatska ne bi trebala povlačiti veleposlanika iz Moskve.
- Nema govora da bi ovo bilo vrijeme za posjet ruskog predsjednika Hrvatskoj. Predsjednica ga je pozvala puno prije ovih događanja. RH će poštovati odluke Bruxellesa, ali postoje različita stajališta prema Rusiji unutar EU i ne treba žuriti s odlukama dok ne vidimo konkretne dokaze o napadu. U ovom trenutku o povlačenju veleposlanika se nije razmišljalo - kaže naš izvor s Pantovčaka.
Diplomati u EU nisu htjeli komentirati poziv koji je predsjednica Grabar-Kitarović uputila Putinu za posjet Hrvatskoj, ali mnogi od njih privatno su rekli da je možda nezgodno što se poziv dogodio na dan kad su u Bruxellesu šefovi država ili vlada EU čvrsto stali uz UK. Isti dan lideri Unije su dogovorili i neke mjere protiv Rusije, uključujući pozivanje na konzultacije veleposlanika EU iz Moskve te pozivanje ruskih veleposlanika u državama EU na konzultacije. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk najavio je da će države EU u ponedjeljak i na individualnoj razini objaviti mjere protiv Rusije kao odgovor na ovaj čin. Ipak, kad je riječ o hrvatskoj vanjskoj politici, EU se ne želi upletati jer to smatra unutarnjim pitanjem.
- To je stvar Hrvatske, a mi hrvatskim stajalištem smatramo ono na što je na ovom summitu pristao predsjednik Vlade - rekao je jedan od diplomata EU.
Ignoriranje
Hrvatski premijer Plenković u svojim odgovorima pokušao je predsjedničin poziv Putinu prikazati kao kontinuitet kontakata dvaju predsjednika i rekao kako on ne smatra da Hrvatska ima neujednačenu vanjsku politiku.
- Mi smo ovdje u multilateralnom tijelu. Napad kakav se dogodio u Salisburyju krajnje je neuobičajen i nedopustiv na teritoriju EU, članice NATO-a i stalne članice Vijeća sigurnosti. Te stvari u sigurnosnom pogledu nitko od partnera ili saveznica ne može ignorirati. Zato je ova politička poruka stajalište svih članica EU i s te strane stajalište Hrvatske vrlo je jasno - rekao je hrvatski premijer. Dodao je da je predsjedničin poziv “kontinuitet dijaloga koji predsjednica ima s predsjednikom Rusije i on je neovisan o ovom procesu”.
- On je prije svega plod prijašnjih razgovora i posjeta Moskvi i Sočiju i održanih izbora u Rusiji. Taj razgovor doživio sam u tom kontekstu, a ne ovoga što se dogodilo jučer - rekao je Plenković.
Hladni rat
Mnoge države EU najavljuju mjere protiv Rusije, ali su prilično oprezne u vezi s tim jer žele da iz Rusije dobiju jasnije signale u kojem smjeru će ići ponašanje Moskve. Bugarski premijer Bojko Borisov, čija država trenutačno predsjeda EU, situaciju je nazvao “gorom nego u vrijeme hladnog rata”. No, o izrazu da je Rusija “vrlo vjerojatno” odgovorna rekao je da to “vrlo vjerojatno ne znači i 100% sigurno”.
Očito je da nema jedinstva oko mjera prema Rusiji jer neke države imaju na vlasti i stranke koje su više naklonjene dobrim odnosima s Putinom. Austrijski kancelar je tako rekao da su se svi složili sa stajalištem Britanije, da isto tako podržavaju povlačenje veleposlanika EU iz Moskve, ali da oni neće protjerivati ruske diplomate. Latvija i Irska mogle bi protjerati diplomate za koje procijene da su špijuni ili, kako kažu, “diplomati koji nisu diplomati”.