POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE

Hrvatska je preuzela prvi Rafale, a evo kad stižu preostali: No javnost ni nakon dvije godine ne zna bitnu informaciju

Vrijeme dolaska novih aviona usko je povezano s načinom nadzora hrvatskog, odnosno zračnog prostora NATO-a

Hrvatski rafale

Dvadeset dva mjeseca nakon što je u Zagrebu potpisan ugovor o kupnji 12 rabljenih borbenih aviona, danas je u francuskoj vojnoj bazi Mont-de-Marsan u hrvatsko vlasništvo predan prvi Rafale F3-R. Riječ je dvosjedu oznake 170. Na svečanoj primopredaji danas su s hrvatske strane bili ministar obrane Mario Banožić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, potpredsjednik Vlade Tomo Medved, načelnik Glavnog stožera admiral Robert Hranj i drugi.

Prije primopredaje u hrvatskom Rafaleu poletio je jedan od hrvatskih pilota koji su u Francuskoj na obuci. Nakon svečanosti naši piloti odlaze u Centar za obuku u Bordeaux, gdje će se nastaviti obučavati sa zrakoplovnim tehničarima. Prema prijašnjim objavama, u Francuskoj će se obučiti oko 90 pilota i tehničara, nakon čega bi HRZ trebao imati 25 pilota za avione Rafale.

image

Prvi hrvatski Rafale

M. Hennequin Bernard/
image

Prvi hrvatski Rafale

M. Hennequin Bernard/

Novi raspored dolaska

U Ministarstvu obrane navode da će sljedeća tri aviona postati hrvatsko vlasništvo krajem godine, a potom će tijekom 2024. biti predana njih još četiri. Posljednja četiri će Hrvatskoj biti primopredana 2025. godine. No, avioni još neko vrijeme neće biti u Hrvatskoj. Iako je nakon potpisa ugovora ministar obrane najavljivao da će prva četiri aviona u Hrvatsku stići krajem 2024. godine, to je u međuvremenu izmijenjeno. Novi, službeni raspored dolaska je sljedeći: prvih šest aviona trebalo bi stići u svibnju 2024. godine, a preostalih šest počelo bi dolaziti krajem sljedeće godine dinamikom jedan avion mjesečno. To znači da bi svih 12 aviona u Hrvatskoj trebalo biti tijekom 2025. godine.

Vrijeme dolaska novih aviona usko je povezano s načinom nadzora hrvatskog, odnosno zračnog prostora NATO-a. Dijelu postojećih MiG-ova, kojih Ratno zrakoplovstvo ima osam, ove godine istječu resursi, a preostalima sljedeće godine i nakon toga oni više ne mogu letjeti. Ministar obrane je u svibnju ove godine najavio da će "jedan kratki period" hrvatsko nebo pokrivati u suradnji s Mađarskom i Italijom". Realno je očekivati da će se to dogoditi tijekom sljedeće godine. Prema neslužbenim informacijama, HRZ ima četiri-pet operativno sposobnih borbenih aviona. Oni su nedavno prebačeni u vojnu bazu Zemunik zbog opsežne gradnje novih hangara i drugih objekata u kojima će Rafalei biti smješteni. Ti radovi moraju biti završeni prije dolaska prvih šest aviona.

image

Prvi hrvatski Rafale

M. Hennequin Bernard/

Iako je prošlo gotovo dvije godine od potpisivanja kupoprodajnog ugovora, hrvatska javnost službeno ne zna što je sve kupljeno. Poznato je da je kupljeno 12 aviona, simulator leta, plaćena je obuka pilota i tehničara. U paketu je jednogodišnje jamstvo te trogodišnja tehnička potpora francuskih mehaničara. Kojom su opremom i naoružanjem avioni opremljeni i dalje nije poznato.

Tek neslužbene informacije govore da su u sklopu paketa naoružanja kupljene rakete zrak-zrak MICA RF i MICA IR dometa od 30 do 50 kilometara, i to najnovije verzije. Cijena jedne rakete je oko 2,1 milijun eura. Ministarstvo obrane navodi da je vrijednost cjelokupne nabave 999,068.493 eura, odnosno 1.152,496.307 eura s procijenjenim troškovima indeksacije cijena i PDV-om. Za sada nema reakcije na tvrdnje predsjednika Zorana Milanovića da će nas sve koštati oko milijardu i pol s PDV-om. On nije precizirao na što će se točno utrošiti dodatnih 400 milijuna eura. Je li u taj iznos uračunat trošak održavanja, nabava protuzračne obrane i uređenje prostora u vojnoj bazi Pleso i ostalog?

Oružane snage Rafale namjeravaju koristiti sljedećih 30 i više godina, ali MORH nikada nije objavio projekciju troškova korištenja tijekom tog ciklusa. Prema neslužbenim informacijama, hrvatski Rafalei stari su do deset godina i do sada su potrošili oko 50 posto resursa od propisanih 7000 sati naleta. Cijena jednog operativnog sata korištenja ovog aviona je oko 18.000 eura. Po jednom avionu potrebna su dva pilota, a procjenjuje se da će svakom pilotu biti potrebno od 150 do 200 sati naleta godišnje. Neke procjene govore da će biti potrebno i više jer Ratno zrakoplovstvo nema mlazne školske borbene avione, već piloti prelaze na mlazne avione s Pilatusa PC-9. Procijenjeno je da će, uz pilote, za održavanje 12 Rafalea biti potrebno više od 100 zrakoplovnih tehničara.

image

Prvi hrvatski Rafale

M. Hennequin Bernard/

‘Ispali i zaboravi‘

Osim toga, bit će potrebna i protuzračna obrana zračne baze Pleso. Ministarstvo obrane prošle je godine sklopilo ugovor s Francuskom o kupnji protuzračnog sustava kratkog dometa Mistral 3 u vrijednosti 71 milijun eura, s time da nam ta zemlja donira jedan broj lansera za obranu baze Pleso. Prema neslužbenim informacijama, sustav bi trebao biti isporučen do kraja godine, a Hrvatska je kupila lansere za opremanje pet bitnica. No, to je tek privremeno rješenje za čuvanje Rafalea i baze Pleso.

Ono što je učinkovitije je protuzračni sustav srednjeg dometa. Ministarstvo obrane već nekoliko mjeseci razgovara s Francuskom o kupnji sustava VL MICA. Riječ je o kopnenom protuzračnom sustavu srednjeg dometa koji koristi raketu "ispali i zaboravi". Domet rakete je između 20 i 30 kilometara, težina rakete je 113 kilograma, s bojnom glavom od 12 kg te ima Thalesov AD4A radar. Brzina joj je 3 macha (više od 3000 kilometara na sat). Nabavu protuzračnog sustava kratkog i srednjeg dometa Hrvatska bi mogla platiti oko 500 milijuna eura.

image

Hrvatski Rafale

Morh/

Milanović: Rafalei će nekima koristiti kao predizborna platforma

Predsjednik Republike Zoran Milanović komentirao je jučer kupnju francuskih borbenih aviona Rafale, rekavši da je to "stvar prestiža koja će nas skupo koštati, izgledat će sjajno i nekima će koristiti kao predizborna platforma".

"To je velika kupovina, ogroman novac. Odluka je donesena. To je jako skup obrambeni sustav. Sve što se danas kupuje i proizvodi je skupo", izjavio je Milanović novinarima u Hvaru nakon svečane sjednice hvarskoga Gradskog vijeća u povodu obilježavanja Dana grada, kako prenosi Hina.

U bazi Francuskog ratnog zrakoplovstva Mont-de-Marsan održana je jučer svečana ceremonija primopredaje prvog višenamjenskog borbenog aviona Rafale Hrvatskoj, a Milanović je komentirao da je to "sve ograničenog dosega i uporabe i uvijek postoji protuoružje".

Stvar prestiža

"To je s jedne strane stvar prestiža jer u ovoj regiji nema nitko, ali će nas koštati dugo i skupo", rekao je i ustvrdio da bi bilo dobro da Hrvatska ima "integrirani sustav protuzračne obrane".

"U ovom slučaju je bolje imati nego nemati, ali to ne smije biti na nauštrb opreme i streljiva kojeg nam u drugim granama kronično nedostaje", poručio je.

Ovo će, komentirao je Milanović, izgledati sjajno i nekima će koristiti kao predizborna platforma. "To je s PDV-om gotovo milijarda i pol eura. Plaćamo ogroman novac za nešto što je lijepo i moderno, ali užasno sofisticirano i skupo za održavanje", ustvrdio je.

To što, kaže Milanović, nemamo velike i agresivne susjede je neka dividenda koju ćemo u budućnosti crpiti i od toga imati sreće i koristi, "ali ne treba se zanositi".

Nismo sretni

Trebali smo imati obalne patrolne brodove "koji već godinama stoje u jednom brodogradilištu s kojim vlast nije uspjela naći zajednički jezik i natjerati da se to završi. Mi smo sad taoci jednog privatnog poduzetnika koji gleda svoj interes", naglasio je.

Govoreći o smjeru u kojem ide država, predsjednik Milanović je prokomentirao da zemlja ide na "pomalo deformitetan način".

"Puno je korupcije, opačine, mladac raste, ali odaje se porocima, situacija je takva da će se preživjeti, ali da li smo sretni - nismo", rekao je. Kaže da će europski fondovi pomalo ići kraju, dolazi teška godina i najveće ekonomije ulaze u stagnaciju, a to se događa zbog događaja izvan Hrvatske na koje nemamo utjecaj. Milanović je izjavio da će zbog ulaska europskih ekonomija u recesiju turistička sezona u Hrvatskoj biti nešto drukčija, stoga treba "raditi i čuvati za vremena koja možda neće biti dobra kao ova sada."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. veljača 2024 17:00