Europska komisija, prema neslužbenim izvorima, pokreće istragu o izmjeni Ugovora o privatizaciji Ine kako bi se osiguralo da taj ugovor bude potpuno usklađen s pravnom stečevinom EU. Ta istraga navodno nema veze s trenutnim pregovorima hrvatske Vlade s MOL-om oko upravljanja u Ini nego se radi o staroj obvezi Hrvatske preuzetoj još 2010. godine tijekom pristupnih pregovora o članstvu kao uvjet za zatvaranje Poglavlja o slobodi kretanja kapitala.
Zlatna dionica
Europska komisija je smatrala da je sporna odredba Ugovora ona o tzv. zlatnoj dionici, odnosno o posebnim pravima država u privatiziranim trgovačkim društvima, što bi bilo protivno zakonima EU. Iz teksta zajedničkih stajališta EU za to poglavlje jasno je da je Hrvatska trebala izmijeniti i dopuniti Zakon o privatizaciji naftne kompanije.
Tim je izmjenama Hrvatska trebala ukinuti sve odredbe postojećih ugovora koji nisu sukladni pravnoj stečevini EU do dana stupanja u punopravno članstvo, znači do 1. srpnja 2013. Međutim, kako je već tada bilo jasno da postoje i neka prava koja trebaju postupno isteći tijekom nekoliko godina, od Hrvatske se tražilo da osigura usklađenost čak i u slučaju pristupanja EU prije nego što takva prava isteknu. Dakle, Hrvatska je tu izmjenu trebala provesti najkasnije do 1. srpnja prošle godine.
Nacionalni interes
Iz Europske je komisije jučer teško bilo dobiti detalje o ovom slučaju, pa čak i službenu potvrdu da se istraga vodi, a neslužbeno su nam samo rekli da je “načelno jasno da Hrvatska treba ispuniti sve preuzete obveze iz pristupnih pregovora i osigurati provedbu zakonodavstva EU u svim područjima, kao bilo koja druga država članica EU”.
Zanimljivo je da je upravo tijekom mađarskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2011. godine Hrvatska zaključila pristupne pregovore i dobila datum ulaska u EU, pri čemu je mađarska vlada odradila ključni posao. Takvo snažno zalaganje za Hrvatsku Mađarska je tumačila kao odraz prijateljstva s Hrvatskom i nije dovodila u vezu s njezinim interesima zbog preuzimanja upravljanja Inom od strane mađarskog MOL-a.
Pretjerana prava
Europski diplomati, od kojih neki već dugo prate zbivanja u Hrvatskoj, slažu se da je dodatna komplikacija u slučaju Ine i MOL-a pravomoćna presuda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera.
Premijer Zoran Milanović nedavno je u razgovoru za HRT rekao kako smatra da su upravljačka prava MOL-a u Ini kakva su danas “pretjerana” i najavio da će se u pregovorima pokušati naći rješenje, ali se nada da će i MOL biti fleksibilniji.
Uloga Europske komisije, s druge strane, nije presuditi tko je u pravu nego samo provjeriti jesu li postojeći Ugovori u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.
Konačna odluka
U slučaju da Europska komisija u međusobnim konzultacijama s Hrvatskom ne osigura izmjenu Zakona o privatizaciji Ine, može Hrvatsku tužiti Europskom sudu. Svakako, radi se o normalnoj proceduri kakvu Komisija često pokreće protiv država članica.Ti procesi mogu trajati dugo pa se u našem primjeru predviđa da bi Hrvatska prije mogla s MOL-om postići dogovor nego što bi se eventualni spor s Europskom komisijom mogao riješiti pred sudom.