Hrvatska obitelj 10 godina čekala raspravu o imovini u Crnoj Gori, a onda im je konačno došao termin - 8:30, na sam Božić!

Deset je godina obitelj Dabinović čekala zakazivanje ročišta za glavnu sudsku raspravu o povratu svoje obiteljske imovine u Crnoj Gori i dočekala – sudsko ročište na Osnovnom sudu u Kotoru, zakazano je za – 25. prosinca u 8.30 sati.

Na Božić.

Pokušaj pomicanja sudskog ročišta na koji dan ranije ili kasnije, ostao je bez odgovora.

Tuženik u ovom je predmetu Crna Gora, a obje su strane u sudskom pozivu upozorene "o posljedicama izostanka s ročišta za glavnu raspravu".

"Ako sa ročišta za glavnu raspravu izostane tužilac ili ako na ročište za glavnu raspravu ne dođe tuženi, a uredno su pozvani, rasprava će se održati sa prisutnom strankom (čl.298 st 3 ZPP-a). Ako sa ročišta za glavnu raspravu neopravdano izostanu obje strane, a uredno su pozvane, ili ako dođu na ročište, ali se ne upuste u raspravljanje, ili se udalje sa ročišta, smatraće se da je tužilac povukao tužbu (čl.298 st. 4 ZPP-a)", piše u pozivu koji je potpisao sudac Srđan Klikovac.

Što ako izostanu

Što navedene "posljedice izostanka" s božićnog ročišta konkretno znače za obitelj Dabinović? Da, ne pojave li se, a tužena strana dođe i iznese svoje viđenje spora, a koje, jasno, podrazumijeva, odbijanje zahtjeva za povrat imovine oduzete Dabinovićima, presuda će ići njima u korist. Obitelj Dabinović ostati će bez vrijedne imovine u Boki Kotorskoj, a koju su njihovi preci mukotrpno stjecali stoljećima.

Je li ova rasprava na koncu i održana, unatoč pravovremeno poslanoj molbi za odgodom, ipak održana i je li donesena presuda, do trenutka izlaska ovog teksta je nepoznanica.

Obitelji Dabinović vrijedna je imovina u Boki, koju su stoljećima mukotrpno stvarali njihovi preci, pomorski kapetani, oteta za Domovinskog rata i nisu jedini koji se bore za njezin povrat i pritom nailaze na zid crnogorskog pravosuđa.

S istim je problemom suočena i obitelj Tripković, ali i 51 hrvatska obitelj iz Tivta, kojoj je oteto zemljište, na koje su se upisali njima nepoznati ljudi, sudskim putem i vraćeno, ali ne mogu se upisati u katastar pa im sama presuda kao takva zasad ne znači ništa, zemljišta i dalje službeno nisu u njihovom posjedu.

O otimačini imovine crnogorskih Hrvata snimljen je i dokumentarni film "Razglednica iz Dobrote", premijerno prikazan prošlog ljeta.

Teško da je slučajno

Teško je povjerovati da je datum ročišta, na Božić, u slučaju Dabinović odabran slučajno, a za što je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, na konferenciji za novinare održanoj povodom uhićenja ratnog zločinca na zahtjev Hrvatske u Crnoj Gori, a na kojoj se dotaknuo i otvorenih pitanja dviju zemalja, rekao "da ne služi na čast crnogorskom sudstvu".

Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, za Jutarnji, kaže:

- Zaista bih bio radostan kad bih mogao povjerovati da se radi o slučajnom zakazivanju ročišta na Božić, ali ne vjerujem, mislim da je to namjerno. Jer, godinama nam se u Crnoj Gori događa da se baš na dan kad katolici slave Božić, zakazuju službene stvari. Zato vjerujem da je i ovo namjera, osobito nakon što smo zadnjih nekoliko mjeseci na raznim lokacijama prikazivali film o otimačini imovine. Čak ni osoba površno upoznata sa situacijom, ne bi slučajem na Božić pozvala katolika iz obitelji koja je svojim novcem gradila ili donirala izgradnju mnogih katoličkih, ali i pravoslavnih crkava u Crnoj Gori. Da se baš njega pozove na ročište na Božić. Ne, ne vjerujem u slučaj. Previše je indikatora koji pokazuju da nije slučaj i jako mi je žao zbog takvom mog uvjerenja, kaže i dodaje da se za rješavanje cijelog slučaja otimačine hrvatske imovine, pouzdaje u hrvatsku diplomaciju za "koju zna da predano na tome i radi".

Jasna poruka

A da je zaista i tako za Jutarnji potvrđuje i posebna savjetnica ministra Grlić Radmana, Vanda Babić Galić, koja kaže da je pozivom na ročište za Božić, poruka jasna.

"Blagdan Božića je blagdan čovjekova dostojanstva, a upravo su dostojanstvo i poštivanje, polazišna točka svih odnosa, osobito dobrosusjedskih. A za Crnu Goru su oni, pritom, uvjet ulaska u EU koju očekuje. Bez rješavanja otete imovine Hrvata u Crnoj Gori, to neće ostvariti. Sigurni da ćemo iznaći način da Crna Gora shvati kako ne može niti postojati na načelima pljačke, već sasvim suprotno, i da ćemo diplomatskim rješenjima riješiti i ovaj problem te da će Hrvati u Crnoj Gori biti zaštićeni temeljnim pravima. A Hrvatska od tih prava nikada neće odustati. Na otimačinu hrvatskih posjeda ne smijemo i nećemo ostati nijemi, Vlada je na manjine osobito osjetljiva. No, I Crna Gora je svjesna da ne riješi li pitanje imovine, neće moći zatvoriti 23. i 24. pristupno poglavlje ulaska u EU. Sam čin sudskog ročišta na Božić nije čestitka već mali bezobrazluk, ali koliko su god s one strane neozbiljni, mi smo vrlo ozbiljni i dali smo im to do znanja".

Gruba procjena bespravno oduzete imovine Hrvata u Crnoj Gori, a o čemu je Jutarnji list detaljno već pisao, iznosi zasigurno pola milijarde eura.