DIGITALIZACIJA

HRVATSKA PRED PRAVOM MALOM DIGITALNOM REVOLUCIJOM OD POLA MILIJARDE KUNA Donosimo detaljnu specifikaciju troškova za tri platforme

Zagreb, 230519. Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica Vlade.
Na fotografiji: Lovro Kuscevic, ministar uprave
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Lovro Kuščević

 

Sudeći prema učestalim najavama ministra Lovre Kuščevića, Hrvatska bi do kraja 2019. godine trebala doživjeti pravu malu digitalnu revoluciju.

Dotad bi, naime, u cijelosti ili parcijalno trebale biti implementirane tri nove platforme koje će, tvrde u Ministarstvu uprave, promijeniti živote i službenika i potrošača: platforma e-Pristojbe vrijedna 50 milijuna kuna kojom će se uvesti elektronička naplata upravnih pristojbi i naknada, zatim jednakovrijedno e-Poslovanje koje će poslovnim korisnicima omogućiti bržu komunikaciju s tijelima državne i javne uprave te projekt - kapitalac Centar dijeljenih usluga, skraćeno CDU, vrijedan čak 362 milijuna kuna, kojim će se uspostaviti “državni cloud” i na jednom mjestu objediniti sve postojeće informacijske usluge koje koriste zaposlenici državne i javne uprave.

Kad se sve to zbroji, u digitalizaciju će do kraja 2022. godine, kad bi Centar dijeljenih usluga trebao zaživjeti, biti uloženo pola milijarde kuna, i to većinom europskog novca jer se sva tri projekta financiraju iz različitih europskih fondova.

S obzirom na to da je riječ o priličnom iznosu novca, Jutarnji list je zatražio od Ministarstva uprave detaljne specifikacije budžeta za sva tri projekta kako bismo proučili u što se to točno ulaže oko 500 milijuna kuna te doznali zašto je digitalizacija toliko skupa.

Novac iz EU

Ispostavilo se da to neće biti lagan posao: budući da je riječ o financiranju iz fondova EU koji su vrlo striktni u vezi s dokumentacijom, budžeti projekata bili su raspisani na desetke i desetke stranica, a trebalo je onda uložiti i dodatno vrijeme da se raščisti što se zapravo krije iza pojedinih pojmova, na što se dodatno dijele te stavke, koliko će u projektima biti angažirano djelatnika i ostalo.

Kad smo nakon desetak dana uspjeli konačno razjasniti stavke triju projekata, ispalo je da će najveći dio novca iz fondova EU, točnije 307 milijuna kuna, biti potrošen na nabavu različite vrste opreme, kao i digitalnih i drugih rješenja.

 

Među ostalim, u okviru Centra dijeljenih usluga, državno-gradska tvrtka APIS IT odradit će javnu nabavu uime Ministarstva uprave vrijednu 119 milijuna kuna, u sklopu koje će nabavljati hardver i softver - dakle, poslužitelje, diskove za pohranu, mrežnu i sigurnosnu opremu, ali i različita softverska rješenja, među kojima su i antivirusni programi.

Osim toga, APIS IT u ime Ministarstva odradit će i 166 milijuna kuna vrijednu javnu nabavu nečeg što se službeno zove “implementacija dijeljenih usluga u institucijama (jednostavnim rječnikom “nabava licenci”), kao i nabavu 13,1 milijun kuna vrijednog “razvoja središnjeg sustava operabilnosti” - odnosno središnjeg portala i sabirnice putem kojeg će službenici imati pristup uslugama.

Serveri u Jaski

Nova će se oprema nabavljati i u okviru projekta digitalizacije državnih pristojbi e-Pristojbe, u okviru kojeg će državna tvrtka Fina u ime Ministarstva uprave odraditi 9,7 milijuna kuna vrijednu javnu nabavu opreme za urede državne uprave, kao što su POS uređaji i različiti softveri.

Sljedeća stavka na koju će se u okviru tri europska projekta izdvojiti najveći dio novca odnosi se na indirektne troškove i plaće zaposlenika APIS IT-a, Fine i Ministarstva uprave, koji će biti angažirani na projektu, a dio novca u sklopu te stavke otpast će i na troškove najma podatkovnog centra u Jastrebarskom, gdje će se čuvati dio državnih servera, kao i na trošak režija odnosno struje.

Sve skupa, riječ je o iznosu od 115 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na plaće zaposlenika APIS-a.

Njima će, naime, u okviru projekta CDU pripasti 46 milijuna kuna za upravljanje projektom, od čega će 44,5 milijuna potrošiti na plaće 82 zaposlenih angažiranih na projektu tijekom tri godine, ali i na najam te struju.

Dodatnih 14,8 milijuna kuna potom će istoj tvrtki pripasti kao naknada za plaće i edukaciju 34 zaposlenika na projektu razvoja e-Poslovanja, a Fini u okviru angažmana na projektu e-Pristojbe pripast će budžet od 44,6 milijuna kuna, od čega će na plaće i indirektne troškove potrošiti 34 milijuna.

Osim njih, plaće će si zahvaljujući projektima financiranim iz fondova EU uspjeti osigurati i djelatnici Ministarstva uprave te ostali sudionici na projektu kojima će, prema specifikacijama projekta, u okviru e-Pristojbi pripasti oko pet milijuna kuna, u okviru CDU 5,2 milijuna, a u sklopu projekta e-Poslovanje pak 11,8 milijuna kuna.

Ostatak novca od 40 milijuna kuna, prema specifikacijama iz projekata, potrošit će se na izradu poslovno-operativne dokumentacije, razne vrste edukacija, certifikacije, troškove ICT infrastrukture, projektne prijave i slično.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo