Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je u ponedjeljak u Mostaru uoči sutrašnjeg trilateralnog susreta predsjednika Hrvatske, Srbije i BiH da europski put vodi pomirenju zemalja regije.
"Mislimo da je europski put pravi put i put pomirenja, izgradnja nove zajedničke i dobre budućnosti za sve tri zemlje. Ideja toga sastanka je da se vidi u kojem kontekstu možemo raditi na dobrobiti sve tri države", rekla je šefica hrvatske diplomacije nakon razgovora s vodstvom Sveučilišta u Mostaru.
U Mostaru će u utorak na najvišoj razini trilaterale razgovarati predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, troje članova Predsjedništva BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić te srbijanski šef države Aleksandar Vučić. Kasnije će im se priključiti i šefovi diplomacije Marija Pejčinović Burić, srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić i kolega iz BiH Igor Crnadak.
Pejčinović Burić je pojasnila da europski put omogućava napredak svih zemalja te izgradnju dobrosusjedskih odnosa. Izrazila je spremnost poduprijeti put BiH i Srbije prema Europskoj uniji u čemu Hrvatska ima veliko iskustvo.
"Taj je put transformativni za sve nas koji smo u prošlosti nažalost prošli rat i ratove na ovim prostorima", dodala je.
Rekla je kako sutra neće biti razgovora o optužbama srbijanskog šefa diplomacije za navodno relativiziranje ustaških zločina, kao i incidentu s izložbom o logoru Jasenovcu u UN-u.
Govoreći o susretu s rektorom Sveučilišta u Mostaru Zoranom Tomićem, ministrica je istaknula kako je sveučilište stožerna institucija Hrvata u BiH.
"Vjerujemo da opstanak i ostanak Hrvata na ovim prostorima upravo ovisi od mogućnostima u području obrazovanja, a napose visokog obrazovanja kao što je sveučilište. Vjerujemo da sveučilište treba ojačati kao jedino sveučilište izvan RH na kojemu se nastava odvija na hrvatskom jeziku", rekla je ministrica.
Rekla je kako je hrvatska vlada financirala izgradnju sveučilišnog kampusa sa 183 milijuna kuna te da je u prošloj godini za tu visokoškolsku ustanovu izdvojeno 5 milijuna kuna. Dodala je kako je istodobno Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru dobilo dva milijuna kuna, a Sveučilišna bolnica 40 milijuna kuna pomoći iz RH.
"Potpora Hrvatima je ujedno potpora BiH jer se u bolnici ne liječe samo Hrvati ili na sveučilištu obrazuju samo Hrvati", rekla je hrvatska ministrica.
Izbor legitimnih predstavnika ključ opstojnosti bosanskohercegovačkih Hrvata
Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izjavila je u ponedjeljak u Mostaru nakon razgovora s predsjedavajućim BiH Predsjedništva Draganom Čovićem da je ključ opstojnosti bosanskohercegovačkih Hrvata povezan uz izmjene Izbornog zakona i mogućnost da biraju svoje predstavnike u tijelima vlasti u toj zemlji.
"Mislim da je legitimna predstavljenost hrvatskog naroda u ovome trenutku ključ opstojnosti Hrvata u BiH. Mogućnost da Hrvati biraju svoje predstavnike leži u samome Ustavu BiH, leži u korijenima Daytonskog sporazuma. Mora se vratiti tim izvorišnim postavkama", rekla je ministrica Pejčinović-Burić. Pri tome je istaknula kako to podrazumijeva da se ne može izigravati volja birača.
"Ako je hrvatski član Predsjedništva, onda ga trebaju birati Hrvati", istaknula je ministrica. Podsjetila je kako su sličnu poruku vlastima u BiH uputili i nedavno visoki dužnosnici Europske unije prigodom predaje odgovora na upitnik, predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker i povjerenik za europsko susjedstvo i proširenje Johannes Hahn.
"Visoki dužnosnici iz Bruxellesa su prilikom predaje odgovora na upitnik zapravo ponovili da je prva važna zadaća pred bosanskohercegovačkim institucijama upravo izmjene Izbornog zakona da bi na kraju godine, kada se trebaju održati izbori, predstavnici Hrvata bili birani na legitiman način", rekla je šefica hrvatske diplomacije.
Ustavni sud BiH prošle je godine izbrisao odredbe Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH. Unatoč brojnim pregovorima nema kompromisa između većinskih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, čak i uz posredovanje američke i europske administracije angažirane u toj zemlji. Hrvatske stranke inzistiraju da hrvatske predstavnike u Domu naroda i Predsjedništvu BiH biraju hrvatski birači, čemu se bošnjačke stranke protive.
Postoji bojazan da se neće moći provesti rezultati izbora koji se trebaju održati u listopadu ove godine, što bi zemlju moglo uvesti u jednu od najtežih kriza od Daytonskog sporazuma.