Ove godine obilježavamo 25. godišnjicu uspostave kinesko-hrvatskih diplomatskih odnosa. U ovih 25 godina, kinesko-hrvatski odnosi su postigli značajan napredak, volumen bilateralne trgovine se povećao 30 puta. Ove godine, dobre vijesti o kinesko-hrvatskoj suradnji neprestano pristižu. Prije tri mjeseca, kineska tvrtka Camel Group je potpisala sporazum s hrvatskom tvrtkom Rimac Automobili da će kineska strana investirati 30 milijuna eura, što je do danas najveća direktna strana investicija u jednu hrvatsku tehnološku tvrtku. Prije dva tjedna, poduzetnici dviju strana su u Budimpešti potpisali ugovor o suradnji na projektu sinjske vjetroelektrane. Kineska strana će prvo investirati 32 milijuna eura, a nastavne investicije bi mogle dosegnuti 200 milijuna eura. Ovo je najveće kinesko ulaganje u Hrvatsku u prošlih 25 godina.
S druge strane, neki aspekti kinesko-hrvatske suradnje nisu zadovoljavajući. Politički odnosi dviju zemalja su topli, ali im nedostaje entuzijazma. Razina bilateralne gospodarske i trgovinske suradnje je relativno niska; prošle godine, volumen bilateralne trgovine je iznosio 1,2 milijarde dolara, što iznosi samo 0.2% trgovinske razmjene između Kine i Europe. Jedna od ostalih zemalja istočne Središnje Europe, Češka, ima BDP 4 puta veći od hrvatskog, ali je njen volumen trgovinske razmjene s Kinom prošle godine bio 16 puta veći od hrvatskog. Ovih godina, Kina i Hrvatska su izrazile nadu za poboljšanjem odnosa i jačanjem suradnje, no mnoge namjere suradnje još uvijek čekaju na izvođenje.
Koji faktori, zapravo, utječu na razvoj kinesko-hrvatskih odnosa? Prije nego odgovorim na ovo pitanje, hajdemo zajedno razmotriti doba u kojem se kinesko-hrvatski odnosi nalaze.
Prvo, ovo je doba ubrzanih promjena u balansu moći. Sve od industrijske revolucije, zapadne zemlje su stvarale veliko bogatstvo i bile vodeće zemlje na svijetu. Nakon Drugog svjetskog rata, veliki broj zemalja u razvoju su postale nezavisne te su požurile korak kako bi sustigle razvijene zemlje. Po podacima MMF-a, prema paritetu kupovne moći (PKM), 2013. godine BDP zemalja u razvoju je iznosio 50.4% svjetskog BDP-a, te je po prvi puta u povijesti prešao udio razvijenih zemalja. Godine 2014., računajući prema PKM-u, Kina je prešla SAD i postala prva velika ekonomija svijeta. Prema situaciji na kontinentima, Azija trenutno zauzima 33.84% svjetskog BDP-a, Sjeverna Amerika 27.95%, Europa 21.37%.
Ovo je također doba sve veće i veće raznolikosti. S jedne strane, svijet se sve više i više globalizira, s druge pak strane postaje sve više fragmentiran. Ljudi su prije mislili da će kraj Hladnog rata značiti i kraj povijesti, da će zapadni politički sustav biti univerzalno primjenjiv model. No realnost jest da trenutno mnoge zapadne zemlje prolaze kroz duboku političku i društvenu transformaciju. U Europi, sve je rjeđe da se dvije političke stranke smjenjuju na vlasti, a koalicije više stranaka su sve češće. Ljudima je sve teže i teže postići konsenzus oko smjera razvoja države, vladama je teško prikupiti snagu za poticanje izgradnje zemlje i razvoja društva.
Ovo je doba brzog i snažnog razvoja informatizacije. Razvoj znanosti i tehnologije je glavni pokretač promjena u svijetu. Razvoj interneta i informatičke tehnologije upravo mijenja i nastavit će mijenjati način proizvodnje i života ljudi. Kina je bila prva zemlja koja je uvela korištenje papirnatog novca, a zbog popularizacije mobilnog plaćanja, Kina će možda biti i prva zemlja na svijetu koja će napustiti korištenje gotovine. S razvojem umjetne inteligencije, ljudi se već počinju brinuti da će za 200 godina roboti vjerojatno kontrolirati svijet.
Suočavajući se s dubokim promjenama u svijetu, kako bi kinesko-hrvatski odnosi trebali reagirati? Po mom mišljenju, kinesko-hrvatski odnosi trebaju novu viziju, novi način razmišljanja i nove kanale suradnje.
Nova vizija znači da trebamo vidjeti da se gravitacijski centar svijeta premješta na Istok, glavni ekonomski rast u svijetu dolazi iz zemalja s tržištima u nastajanju. U prošlih pet godina, stopa doprinosa Kine svjetskom ekonomskom rastu je iznosila 30%, prestigavši doprinos SAD-a, Europe i Japana zajedno. Sve glavne zemlje Europske unije jačaju suradnju s Kinom. Prošle godine, ukupni volumen trgovinske razmjene Njemačke i Kine je dostigao 170 milijardi eura, čime je Kina zamijenila SAD i postala najveći trgovinski partner Njemačke.
Takozvani novi način razmišljanja znači da je potrebno prevladati ideologije, više ne gledati druge zemlje kroz tradicionalnu podjelu na demokratske i nedemokratske zemlje, nego poštovati autonoman odabir političkog sustava i puta razvoja svake zemlje, na osnovi jednakosti pokrenuti suradnju na uzajamnu korist. Sljedeće godine, Kina obilježava 40. godišnjicu ostvarenja politike reforme i otvaranja. U tih 40 godina, u Kini su se dogodile izuzetno velike promjene, BDP po stanovniku se povećao gotovo 60 puta, 700 milijuna ljudi je izišlo iz siromaštva. Kina je svojim uspjehom donijela novu mudrost svijetu koji je u potrazi za boljim društvenim sustavom.
Takozvani novi kanali suradnje znače dobro iskorištavanje dviju novih platformi. Jedna je ''Put i pojas'', druga je ''Suradnja 16+1''. ''Put i pojas'' je inicijativa koju je kineski predsjednik Nj. E. g. Xi Jinping osobno inicirao i koju promovira. Izgradnja ''Puta i pojasa'' je svakoj zemlji uzduž njega donijela novu priliku za jačanje suradnje i za dijeljenje plodova razvoja. Hrvatska je domovina Marka Pola i križište pomorskog i kontinentalnog Puta svile. Inicijativa ''Put i pojas'' je najveća prilika za jačanje kinesko-hrvatskih odnosa.
''Suradnja 16+1'' je nova platforma za suradnju Kine sa zemljama Srednje i Istočne Europe. Nedavno je u Budimpešti održan 6. summit ''Suradnje 16+1'', na kojem je sudjelovao i hrvatski premijer Nj. E. g. Andrej Plenković. Na tom summitu, Kina i Hrvatska su ne samo potpisale projekt o ulaganju u senjsku vjetroelektranu, nego su postigle i konsenzus o tome da Hrvatska iduće godine organizira turističku konferenciju na visokoj razini 16+1 zemalja, te osnuje udrugu za suradnju srednjih i malih poduzeća, i o ostalome. Vjerujem da će ''Suradnja 16+1'' dati novi impuls kinesko-hrvatskoj suradnji.
Ove godine u listopadu je održan 19. nacionalni kongres Komunističke partije Kine. Na kongresu su izabrani vođe Kine u novom dobu, te je proglašeno da je Kina ušla u novu eru. Vjerujem da će i kinesko-hrvatski odnosi dočekati dolazak nove ere. Naravno, čuda ne padaju s neba, trebamo uložiti više truda, zajedno kreirati lijepu budućnost kinesko-hrvatskih odnosa. Prije nego što ''zasučemo rukave'', trebamo organizirati veliku debatu o politici Hrvatske prema Kini, osvrnuti se na kinesko-hrvatske odnose u prošlih 25 godina, planirati smjer razvoja kinesko-hrvatskih odnosa u budućih 25 godina, te na osnovu toga formulirati novu strategiju i politiku, potičući kinesko-hrvatske odnose da ostvare veliki skok i donesi još veću korist narodnim masama obiju strana.
(Ovaj članak je nastao na osnovi predavanja kojeg je Veleposlanik NR Kine u Republici Hrvatskoj, Nj. E. g. Hu Zhaoming, održao 8. prosinca 2017. na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu)