NELEGALNO RJEŠENJE

Hrvatska tvrtka termalnom kamerom htjela mjeriti temperaturu zaposlenika i čuvati podatke

Plan je bio snimke zaposlenika spremati u digitalnom obliku te ih pratiti određeno razdoblje
 Alonzodesign/iStock

Dugo me već nervira činjenica da mi svakodnevno i nekoliko puta mjere temperaturu, no s obzirom na kakve sve ideje dolaze pojedini poslovni subjekti u Hrvatskoj, ovi što me maltretiraju digitalnim toplomjerom zapravo su male bebe.

Jedan je poslodavac iz Hrvatske, naime, došao na ideju da na ulazu u tvrtku postavi termalnu kameru koja bi očitavala temperaturu svakog zaposlenika i vanjskog posjetitelja te tvrtke, a kako bi se kompanija dodatno osigurala od širenja pandemije, plan je bio snimke zaposlenika spremati u digitalnom obliku te ih pratiti određeno razdoblje kako bi se što aktivnije pratilo zdravstveno stanje svih koji ulaze u zgradu.

Na svu sreću, bilo je u toj kompaniji dovoljno razuma da prije nabave i postavljanja termalnih kamera ipak zatraže mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka koja se na njihov upit i očitovala.

Sudeći iz onoga što su odgovorili ovoj anonimnoj kompaniji, ovakav način borbe protiv širenja pandemije na radnome mjestu teško bi se mogao uskladiti s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka, a čini se kako je ova ideja Agenciji bila sporna iz nekoliko razloga.

No, prije nego što ih iznesemo, potrebno je malo pojasniti kako uopće funkcioniraju termalne kamere: one imaju termički senzor kojim detektiraju osobe s povišenom temperaturom, najčešće se koriste na aerodromima, graničnim prijelazima ili u bolnicama, a za razliku od “primitivnijih toplomjera” koji samo očitavaju temperaturu, kamere mogu producirati i kopiju slike koju je potom moguće spremiti i čuvati za neke druge situacije.

Upravo je za tu funkciju termalne kamere najviše bio zainteresiran poslodavac iz našeg teksta, no iz Agencije su mu pojasnili kako bi se takva vrsta prikupljanja podataka u najmanju ruku smatrala “upitnom” - čitaj: bila bi riječ o kršenju famoznog GDPR-a.

U AZOP-u objašnjavaju i kako su došli do takvog mišljenja.

Kao prvo, osobnim se podacima smatraju svi oni podaci uz pomoć kojih se osoba može identificirati izravno ili neizravno, a osim imena, identifikacijskog broja i sličnog, ovdje još ulaze “svi podaci svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca”.

Napominju također kako se pojedinac u odnosu na grupu može identificirati izravnim načinom, recimo imenom i prezimenom, ili neizravno, na primjer osobnim identifikacijskim brojem, a iako termalne snimke prema mišljenju AZOP-a na prvu ne predstavljaju podatke koji bi se odnosili na pojedinca čiji je identitet utvrđen, smatraju da one unutar organizacije ipak mogu otkriti identitet osobe samim promatranjem i uspoređivanjem fizičkih obilježja pojedinca zaposlenog u konkretnoj organizaciji.

Tim više, Agencija napominje kako bi pohranjene snimke, zajedno s podacima kao što su evidencija dolaska i odlaska s posla, mogle predstavljati podatke koji se odnose na konkretnog pojedinca koji se može identificirati, pa bi u tom smislu mogle predstavljati i podatak u okvirima primjene GDPR-a.

A kako taj famozni GDPR tumači da podaci koji se odnose na zdravstveno stanje - a to snimke termalne kamere zasigurno jesu - zaslužuju veći stupanj zaštite jer bi njihova upotreba mogla imati negativne posljedice na pojedince, tako i Agencija ideju pohranjivanja termalnih snimki zaposlenika smatra “upitnim” s aspekta usklađenosti s GDPR-om, posebno u odnosu na cilj koji se tom mjerom pokušava postići.

“Već jednom izmjerena temperatura sasvim je indikativna za postupanje u skladu s uputama epidemioloških službi bez potrebe za praćenjem podataka pojedinaca”, stoji u pojašnjenju koje su poslali anonimnoj tvrtki.

U odgovoru na upit Jutarnjem listu Agencija je odgovorila kako izdano mišljenje treba postati dio smjernica za buduća eventualna razmatranja o ovakvom ili sličnom načinu postupanja različitih voditelja službi.

“Pokušalo se ukazati na moguću neusklađenost takve aktivnosti obrade s propisima iz područja zaštite osobnih podataka i time potaknuti preispitivanje budućih odluka o uspostavi sličnih aktivnosti obrade od strane poslovnih subjekata”, naveli su nam u odgovoru.

Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

image
Velika škrtica
Vesna Veselić
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. svibanj 2024 05:13