PREDLOŽEN NOVI VALUTNI REŽIM

Hrvatska vrijedi 1414 tona zlata: Po tom standardu valuta bi nam bila jednaka nuli jer nemamo rezerve zlata

Svijetu treba novi valutni režim, poručuje Zoellick uoči sastanka 20 najrazvijenijih država svijeta u kolumni Financial Timesa
 AP

ZAGREB - Trebamo se vratiti zlatnom standardu. To je ono vrijeme prije 1971. kad je vrijednost valute bila vezana uz vrijednost zlatnih rezervi svake zemlje, a svaku promjenu tečaja u, recimo, bivšoj Jugoslaviji trebao je odobriti MMF.

Prema tom standardu, vrijednost hrvatske valute u ovom bi trenutku bila nula, jer zlatnih rezervi nemamo.

Trgovinski deficit

Prema vrijednosti BDP-a i jučerašnjoj cijeni zlata na svjetskom tržištu, Hrvatska bi vrijedila 1414 tona zlata!

Ideja o zlatnom standardu nije ovoga puta došla od nekog otkačenog ekonomista kojemu idu na živce fluktuacije valuta na svjetskom tržištu nego izravno od najmoćnijeg čovjeka: autor joj je Robert Zoellick, direktor Svjetske banke, a razradio ju je u svojoj kolumni u Financial Timesu.

Svijetu treba novi valutni režim, poručuje Zoellick baš uoči sastanka 20 najrazvijenijih država, potaknut valutnim ratovima koji potresaju globus, ponajviše bitkom dolara i kineskog juana.

Kinezi se žestoko opiru jačanju svoje valute jer tada više njihovi izvozni proizvodi ne bi bili konkurentni kao danas, a SAD žestoko pritišće na Kineze da ojačaju juan kako bi i američka roba postala konkurentnija i kako bi barem malo ublažili trgovinski deficit s Kinom.

Plutajući tečaj

Zoellicku je summit G20 u Seulu posljednji test međunarodne suradnje. Novi zlatni standard za sada bi obuhvatio američki dolar, euro, japanski jen, britansku funtu i kineski juan. “Sustav će razmotriti uvođenje zlata kao međunarodnog referentnog polazišta za tržišna očekivanja u vezi s inflacijom, deflacijom i vrijednosti valuta u budućnosti”, tumači Zoellick. Fleksibilni, takozvani plutajući tečaj valuta uveden je sedamdesetih jer su šezdesetih počele rasti multinacionalne kompanije, a kapital je pojurio svijetom.

Kočnica brzom rastu

- Zlatni tečaj bio je kočnica brzom gospodarskom rastu jer nije bilo novca da se obave sve transakcije koje je taj rast tražio. A kad nedostaje novca, rastu kamate, pa nastaje recesija - kaže dr. Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Glavni razlog za ukidanje zlatnog standarda je, kaže, bio pritisak kapitala koji se probijao svijetom. Primjerice, ako u Hrvatsku dođe milijardu dolara kapitala, to stvara veliku potražnju za kunama, pa te kune treba tiskati, što bitno utječe na tečaj.

Šantić: Svjetska banka vrši pritisak na Kinu

Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke, ne vjeruje da će se uistinu vratiti nekadašnji zlatni standard za vrijednost valuta, nego smatra da je Zoellickov prijedlog više pritisak na Kinu da ojača svoju

valutu.

- Pravi razlozi krize još nisu riješeni. Globalizacija se okrenula protiv do sada najmoćnijih zemalja svijeta - SAD-a i zapadne Europe, koje su izgubile globalnu konkurentnost. Azija ima danas puno veći utjecaj na globalno gospodarstvo - kaže Šantić.

Nekadašnjeg zlatnog standarda, u kojem valuta vrijedi onoliko koliko imaš zlata, sigurno više neće biti jer je to nemoguće provesti. No, u nemirnim vremenima ljudi traže neku čvrstu vrijednost, a to je opet zlato, kojemu cijena od početka globalne krize ubrzano raste.

Da sve mjerimo tim silno vrijednim zlatom, radili bismo za 22,9 grama zlata (prosječna mjesečna neto plaća), od čega bismo 13 grama svaki mjesec morali dati banci za otplatu prosječnog stambenog kredita (415 eura).( Branka Stipić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. srpanj 2022 14:12