BLJESAK POD SUMNJOM

Hrvatske generale sumnjiče za ratne zločine: vrlo je zanimljivo tko je pokrenuo postupak u BiH

Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske: ‘Ako DORH odbaci optužbe, više se nigdje neće moći pokrenuti sličan postupak‘
Davor Domazet Lošo, Pavao Miljavac i Petar Stipetić
 CROPIX

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine diplomatskim je putem proslijedilo Republici Hrvatskoj zamolnicu nadležnog Tužilaštva za preuzimanje predmeta iz njihove nadležnosti. Riječ je, kažu nam u Ministarstvu pravosuđa i uprave, o "postupku u kojem nadležno pravosudno tijelo BiH sumnja da je desetak hrvatskih državljana počinilo kaznena djela koja BiH dovodi u vezu s operacijom Bljesak". U Ministarstvu nisu odgovorili na naš upit o kojim se imenima radi, kao ni o kojim točno optužbama, nego se samo potvrđuju prijašnje neslužbene informacije prema kojima su predmet optužbi protiv hrvatskih generala događaji vezani za operaciju Bljesak kojom je Hrvatska u svibnju 1995. godine oslobodila okupirani teritorij zapadne Slavonije.

Neslužbene informacije govore da su na popisu koji je Sarajevo dostavilo Zagrebu ratni zapovjednici Pavao Miljavac, Mladen Markač, Marijan Mareković, Davor Domazet Lošo te Luka Džanko. Na tom je popisu i troje preminulih ratnih zapovjednika - Petar Stipetić, Imra Agotić i Ivan Basarac. Kako su mediji doznali, na listi su se, osim navedenih, našli i Renato Romić, Željko Verkaz, Rudolf Lokner, Vlado Gavrić i zapovjednik topništva u akciji Bljesak Gašljević.

Odustajanje od progona

- Ministarstvo pravosuđa i uprave utvrdit će postoje li formalne pretpostavke ili bilo kakve zapreke za prosljeđivanje zamolnica za pravnom pomoći DORH-u. Pritom će voditi računa o državnim interesima, kao i o najboljim interesima osoba za koje se traži ustup kaznenog progona - izjavio je kratko za Jutarnji list ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Iz njegova Ministarstva poslana je još jedna važna poruka.

image
JOEL ROBINE/AFP

"Ako zamolnice budu proslijeđene DORH-u, važno je naglasiti da kod ustupa kaznenog progona Državno odvjetništvo nije vezano činjeničnim opisom ni pravnom kvalifikacijom navedenom u dokumentaciji dostavljenoj od strane BiH", ističe se u odgovoru koji smo dobili na pitanje mogu li hrvatska tijela kaznenog progona, odnosno Državno odvjetništvo, nakon provedene procedure, ako nema dokaza za djela za koja se tereti hrvatske državljane odustati od kaznenog progona i tako ih konačno osloboditi mogućnosti da se protiv njih ubuduće bilo gdje pokreću slični postupci.

'Neshvatljiv zahtjev'

- Ovo je potpuno iznenađenje i neshvatljiv zahtjev. Bljesak je u cijelosti vođen na teritoriju Hrvatske i stali smo kad smo došli do Save. Osobno sam došao do savskog mosta koji spaja Staru Gradišku s Bosanskom Gradiškom i jamčim da nijedan naš vojnik nije prešao u BiH. Štoviše, upravo je s bosanskog područja po nama tukla srpska artiljerija. Dakle, logika govori da bismo trebali mi njih tužiti, a ne obratno - izjavio nam je Luka Džanko, jedan od generala koji se našao na udaru tužiteljstva iz Sarajeva.

Džanko je 1994. došao u Zborno područje Bjelovar, gdje je pripremao strateške planove za Bljesak. A kad je počelo oslobađanje zapadne Slavonije, upravo su postrojbe pod njegovim zapovjedništvom ušle prve u Okučane. Komentirajući sadašnje optužbe, Džanko tvrdi da se radi o političkim motivima.

image
Luka Džanko
Ante Cizmic/CROPIX

Jednako smatra i Pavao Miljavac, predsjednik Generalskog zbora, i nekadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a. On je još 2017. izjavio kako ima informaciju da vlasti u Sarajevu imaju gotove optužnice protiv više od deset hrvatskih generala, a sad tvrdi da se radi o političkom pritisku kojim se želi kompromitirati Republika Hrvatska.

- Te optužnice stoje 15 godina, a pitanje je zašto su izvučene baš sad i kakve će biti reakcije naše države. Ako optužite zapovjednike koji su vodili Bljesak, znači da je čitava operacija bila zločinačka, a to onda kompromitira hrvatsku državu. Nakon što to nisu uspjeli s Olujom, sad to žele s Bljeskom - smatra Miljavac.

Na naše pitanje koji su motivi podizanja spomenutih optužnica, ovaj general ne upire prstom u Banju Luku, nego u Sarajevo:

- Mislim da je u pitanju bošnjački pritisak zbog Pelješkog mosta. To nije u redu jer mi smo spasili 'bihaćki džep', slali streljivo i spašavali njihove teške ranjenike. Ispada da smo postali prve žrtve Pelješkog mosta - zaključuje Miljavac.

- I što bi trebala napraviti Republika Hrvatska - pitali smo ga.

Tjeralice nisu raspisane

- Postoji Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći koji u točki 12. kaže da se neće postupati po politički motiviranoj optužnici ili ako ugrožava sigurnost Republike Hrvatske. Prema tome, Ministarstvo pravosuđa treba odbaciti ove optužnice i uopće ih ne slati DORH-u - smatra Pavao Miljavac.

Nakon što su optužnice poslane u Zagreb, pitanje je i kakav je status hrvatskih generala čija su imena u njima, odnosno jesu li za njima raspisane tjeralice.

image
Marijan Mareković
Zeljko Hajdinjak/CROPIX

"Vezano za upit o tjeralicama, one, prema informacijama Ministarstva pravosuđa i uprave, nisu raspisane. Napominjemo da, sukladno međunarodnim propisima, bilateralnim sporazumima i domaćem zakonodavstvu, Hrvatska ne izručuje vlastite državljanine u takvim postupcima", kažu u Ministarstvu pravosuđa.

Ministarstvu pravosuđa postavili smo i pitanje kad su podignute optužnice, ali na to nismo dobili odgovor.

Tko je tužiteljica koja je pokrenula postupak: Gordana Tadić otvara slučajeve kako bi pao postupak protiv nje?

Analitičari u susjednoj državi upozoravaju na sumnjiv razvoj događaja u kojem je, uoči drugostupanjskog disciplinskog postupka, nepravomoćno razriješena glavna državna tužiteljica Gordana Tadić naprasno pokrenula procese protiv hrvatskih generala koji su rukovodili operacijom Bljesak.

Istovremeno, Gordanu Tadić podržao je Hrvatski narodni sabor. Kako bi popravila imidž, Tadićeva sad traži i postupak protiv generala Vojske RS Milomira Savčića kojeg je odbila uhapsiti u prosincu 2019. godine. Ukratko, vjeruje se kako se Gordana Tadić (djevojačko, Krešić) pokušava dokazati kao tužiteljica koja otvara postupke, a sve kako bi u drugi plan pao postupak protiv nje. U tome ima podršku vlasti, koje na ovaj način žele smanjiti angažman Hrvatske u budućim rješavanjima političkih prilika u Bosni i Hercegovini.

Inače, State Department je objavio u ožujku alarmantan izvještaj o stanju u pravosuđu u Bosni i Hercegovini, prema kojem političke stranke u Bosni i Hercegovini ponekad utječu u politički osjetljivim slučajevima.

"Odgovornost sudaca i tužitelja bila je niska, a imenovanja se često nisu temeljila na zaslugama", navodi se, između ostaloga, u izvještaju američke vlade o stanju o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu. (Robert Bajruši)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 03:15