NALOG IZ GLASGOWA

Hrvatske šume: ‘Imamo sadnica pa možemo, uz 9 milijuna koliko posadimo godišnje, posaditi još jedan‘

U Hrvatskoj nema krčenja šuma i pošumljavanja na način kao što se to radi u pojedinim šumarstvima
 Joško Ponoš/Cropix

Najava premijera Andreja Plenkovića na prošlotjednom sastanku Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Glasgowu (COP26) da će Hrvatska do 2030. u svojim šumama posaditi milijun novih stabala u korist smanjenja CO2 ostala je pomalo u sjeni objave o velikoj prenamjeni termoelektrane Plomin i drugih naglasaka s tog skupa.

Plenkovićeva najava o sadnji praktički nekoliko stotina stabala dnevno u idućih devet godina, otvorila je niz pitanja, poput onoga kakvo je trenutno stanje državnih šuma, znači li premijerova objava da se naše šume ubrzano krče te imaju li Hrvatske šume mogućnosti ispuniti ambiciozan plan.

- Hrvatske šume u svojim rasadnicima uzgajaju sadnice koje se zatim sade, a godišnje tako i inače zasade do devet milijuna sadnica. Prema tome, apsolutno imamo organizacijske preduvjete za sadnju dodatnih milijun sadnica - poručeno nam je iz Hrvatskih šuma, uz uvodno podsjećanje kako se naše šume uglavnom obnavljaju prirodnim putem gdje, ističu, "stabla na već pripremljeno tlo bace vlastito sjeme koje će niknuti pod zastorom matične sastojine".

U Hrvatskoj, upozoravaju državne šume, nema krčenja šuma i pošumljavanja istih površina na način kao što se radi u pojedinim šumarstvima gdje prevladavaju kulture i plantaže.

image
Božidar Vukičević/Cropix

Prirodna obnova

- Zbog klimatskih promjena te raznih biotskih i abiotskih faktora, događa se da ponekad prirodna obnova i ne uspije zbog suše, manjka uroda žira i sjemena, poplave koje uguše pomladak i raznih vremenskih nepogoda. Isto tako, već zrela šuma strada uslijed elementarnih nepogoda kao što su ledolom, vjetroizvale i požari. Stoga u svojim rasadnicima uzgajamo sadnice koje se zatim sade u svrhu sanacija tih površina- napominju u državnim šumama.

Prirodna obnova šuma, prema riječima tajnika Hrvatskog šumarskog društva Damira Delača, u cijelosti pogađa ekološke ciljeve koje si je zadala globalna borba protiv klimatskih promjena.

- Prirodna obnova znači da šuma sama rađa, a zadatak šumarske struke je da, onoliko koliko to čovjek može, pripomogne tom rađanju ili obnavljanju šume - pojašnjava Delač, izražavajući punu potporu Vladinoj inicijativi među ostalim i stoga, ističe, što se šumarstvu u nas pridaje daleko manje značaja nego što ono zaslužuje.

- Šumarstvo je čak izbačeno iz imena resornog ministarstva odlukom Milanovićeve Vlade - podsjeća on.

I u Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije zadovoljni su stavljanjem sadnje šuma među Vladine prioritete.

Gradske zone

- Klimatske promjene sa sušama, šumskim požarima, invazivnim vrstama i vremenski ekstremima događaju se sve većom brzinom, tako da im se šuma sve teže uspijeva prilagoditi, zbog čega obnova šuma i sadnja postaju sve zahtjevnije.

Upravo zbog toga, bit će potrebna značajna financijska i organizacijska potpora u ostvarenju ovoga cilja kako bi se osigurale odgovarajuće sadnice i realizirala ova aktivnost koja će svakako doprinijeti jačanju kapaciteta apsorpcije CO2, a time i kvalitetnijem životu svih nas - komentira predsjednica Komore inženjera šumarstva Silvija Zec.

U osvrtu na plan sađenja koji je premijer najavio u Glasgowu, naša sugovornica, među ostalim, napominje kako je Hrvatska dio Strategije Europske unije očuvanja bioraznolikosti o sadnji dodatnih tri milijarde stabala do 2030. s pripadajućim akcijskim planom.

Ako će Hrvatska dnevno saditi najmanje 300 stabala dnevno u idućih devet godina, u EU bi, prema planu na koji nas je upozorila Silvija Zec, na dnevnoj bazi trebalo posaditi gotovo milijun mladica kako bi se postigao spomenuti cilj.

I u Hrvatskim šumama potvrđuju kako će jedan od "targeta" za sadnju novih stabala biti gradske i prigradske zone jer se, ističu, 23,5 posto emisija štetnih stakleničkih plinova ili CO2 u Hrvatskoj odvija na površinama sa značajkama "korištenja zemljišta, promjene načina korištenja zemljišta i šumarstva".

image
Nikša Stipaničev/Cropix

Pošumljenost Hrvatske u posljednjih 20 godina povećala se 17 posto

Na pitanje kakvo je ukupno stanje domaćih šuma, u Hrvatskim šumama, među ostalim, skreću pozornost na podatak Eurostata da je pošumljenost Hrvatske u posljednjih 20 godina povećana za 17 posto.

- Šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari se na temelju zakona i šumsko-gospodarskih planova za svaku pojedinu gospodarsku jedinicu, koji se donose na razdoblje od 10 godina.

Šumsko-gospodarski planovi usklađeni su s direktivama koje su temelj ekološke mreže Natura 2000, a Hrvatska je jedna od zemalja s najvećom zaštićenom površinom obuhvaćenom ovom mrežom i često je smatraju 'nacionalnim parkom Europe' - navode u Hrvatskim šumama.

Kad je riječ o sječi šuma, u Hrvatskim šumama kreću od podatka da je godišnji prirast drvne zalihe u Hrvatskoj 10,1 milijun kubičnih metara, od čega je 7,5 milijuna u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a 2,2 milijuna kubika u privatnom vlasništvu. Komentirajući prigovore ljubitelja prirode i ekoloških udruga da se pojedine šumske parcele divljački krče i uništavaju,

Damir Delač ocjenjuje da je većim dijelom riječ o nestručnim pristupima šumarstvu, a samo manjim o utemeljenim prigovorima, ističe na račun privatnih vlasnika šuma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2021 14:51