Najava premijera Andreja Plenkovića na prošlotjednom sastanku Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Glasgowu (COP26) da će Hrvatska do 2030. u svojim šumama posaditi milijun novih stabala u korist smanjenja CO2 ostala je pomalo u sjeni objave o velikoj prenamjeni termoelektrane Plomin i drugih naglasaka s tog skupa.
Plenkovićeva najava o sadnji praktički nekoliko stotina stabala dnevno u idućih devet godina, otvorila je niz pitanja, poput onoga kakvo je trenutno stanje državnih šuma, znači li premijerova objava da se naše šume ubrzano krče te imaju li Hrvatske šume mogućnosti ispuniti ambiciozan plan.
- Hrvatske šume u svojim rasadnicima uzgajaju sadnice koje se zatim sade, a godišnje tako i inače zasade do devet milijuna sadnica. Prema tome, apsolutno imamo organizacijske preduvjete za sadnju dodatnih milijun sadnica - poručeno nam je iz Hrvatskih šuma, uz uvodno podsjećanje kako se naše šume uglavnom obnavljaju prirodnim putem gdje, ističu, "stabla na već pripremljeno tlo bace vlastito sjeme koje će niknuti pod zastorom matične sastojine".
U Hrvatskoj, upozoravaju državne šume, nema krčenja šuma i pošumljavanja istih površina na način kao što se radi u pojedinim šumarstvima gdje prevladavaju kulture i plantaže.
Prirodna obnova
- Zbog klimatskih promjena te raznih biotskih i abiotskih faktora, događa se da ponekad prirodna obnova i ne uspije zbog suše, manjka uroda žira i sjemena, poplave koje uguše pomladak i raznih vremenskih nepogoda. Isto tako, već zrela šuma strada uslijed elementarnih nepogoda kao što su ledolom, vjetroizvale i požari. Stoga u svojim rasadnicima uzgajamo sadnice koje se zatim sade u svrhu sanacija tih površina- napominju u državnim šumama.
Prirodna obnova šuma, prema riječima tajnika Hrvatskog šumarskog društva Damira Delača, u cijelosti pogađa ekološke ciljeve koje si je zadala globalna borba protiv klimatskih promjena.
- Prirodna obnova znači da šuma sama rađa, a zadatak šumarske struke je da, onoliko koliko to čovjek može, pripomogne tom rađanju ili obnavljanju šume - pojašnjava Delač, izražavajući punu potporu Vladinoj inicijativi među ostalim i stoga, ističe, što se šumarstvu u nas pridaje daleko manje značaja nego što ono zaslužuje.
- Šumarstvo je čak izbačeno iz imena resornog ministarstva odlukom Milanovićeve Vlade - podsjeća on.
I u Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije zadovoljni su stavljanjem sadnje šuma među Vladine prioritete.
Gradske zone
- Klimatske promjene sa sušama, šumskim požarima, invazivnim vrstama i vremenski ekstremima događaju se sve većom brzinom, tako da im se šuma sve teže uspijeva prilagoditi, zbog čega obnova šuma i sadnja postaju sve zahtjevnije.
Upravo zbog toga, bit će potrebna značajna financijska i organizacijska potpora u ostvarenju ovoga cilja kako bi se osigurale odgovarajuće sadnice i realizirala ova aktivnost koja će svakako doprinijeti jačanju kapaciteta apsorpcije CO2, a time i kvalitetnijem životu svih nas - komentira predsjednica Komore inženjera šumarstva Silvija Zec.
U osvrtu na plan sađenja koji je premijer najavio u Glasgowu, naša sugovornica, među ostalim, napominje kako je Hrvatska dio Strategije Europske unije očuvanja bioraznolikosti o sadnji dodatnih tri milijarde stabala do 2030. s pripadajućim akcijskim planom.
Ako će Hrvatska dnevno saditi najmanje 300 stabala dnevno u idućih devet godina, u EU bi, prema planu na koji nas je upozorila Silvija Zec, na dnevnoj bazi trebalo posaditi gotovo milijun mladica kako bi se postigao spomenuti cilj.
I u Hrvatskim šumama potvrđuju kako će jedan od "targeta" za sadnju novih stabala biti gradske i prigradske zone jer se, ističu, 23,5 posto emisija štetnih stakleničkih plinova ili CO2 u Hrvatskoj odvija na površinama sa značajkama "korištenja zemljišta, promjene načina korištenja zemljišta i šumarstva".
