Iako je objava dokumenata na Wikileaksu isprva bila šok i svojevrsni 11. rujna za svijet diplomacije, nema nikakve dvojbe da će kvalitetna diplomacija i dalje pronaći načina da doskoči ovom i svim budućim "wikileaksima" kojih će sigurno biti, glavni su naglasci s okruglog stola "Budućnost diplomacije nakon Wikileaksovih objava" koji je u subotu održan na Sveučilištu u Zadru povodom početka nastave na novom diplomskom studiju Međunarodni odnosi i diplomacija.
Riječ je studiju nastalom kao plod suradnje privatnog i državnog sveučilišta, odnosno Međunarodnog sveučilišta u Dubrovniku u vlasništvu bivšeg ministra vanjskih poslova Miomira Žužula i Zadarskog sveučilišta, kojeg je upisalo 15 studenata po cijeni od 3000 eura za semestar.
Za bivšeg ministra vanjskih poslova Matu Granića objava Wikiliksa ni na koji način nije naštetila hrvatskoj diplomaciji niti njenim odnosima s vodećim svjetskim silama. S njim se složio Davor Božinović iz Ministarsva vanjskih poslova upozorivši na potrebu razvoja nove komunikacije u diplomatskoj mreži koja će povećati stupanj zaštite i povjerenja u međunarodnim odnosima. "To što neki diplomat ili veleposlanik misli o nekom premijeru ne znači da je to i službeni stav politike" istaknuo je Božinović.
Veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Yosef Amrani konstatirao je kako je objava Wikileaksa najviše štete nanijela američkoj diplomaciji, dok je talijanski veleposlanik Alessandro Pignatti Morano di Custoza podsjetio da su objavljeni dokumenti po svemu sudeći prikupljeni nezakonito i da bi za to netko treba kazneno dogovarati.
U raspravi su još sudjelovali savjetnik predsjednika Josipovića za vanjsku politiku Josip Paro, ravnatelj Uprave za Europu i Sjevernu Ameriku MVPEI Aleksandar Heina, ravnatelj Diplomatske akademije MVPEI Mladen Andrlić, prof. dr. Nenad Prelog, bivši veleposlanik i politički analitičar Dražen Vukov Colić, vanjskopolitički komentator i glavni urednik Vjesnika Bruno Lopandić. Najavljeni su bili Budimir Lončar, Slaven Letica i profesor Vlatko Cvrtila, ali se nisu pojavili.
Raspravljajući o odnosu novih medija, novinara i diplomacije te vjerodostojnosti interpretacije dokumenata objavljenih na Wikileaksu, Miomir Žužul je upozorio da vađenje iz konteksta pojedinih informacija može biti opasno jer se tako stvara potpuno suprotna slika i pogrešan sud o nekim stvarnim činjenicama i diplomaciji. Kao primjer uzeo je dokument bivšeg povjerenika za vanjske poslove EU Chrisa Pattena, jedan od rijetkih dokumenata s Wikileaksa koji se odnosi na Hrvatsku. "Iz objavljenog bi se moglo zaključiti da je bio "neprijatelj" Hrvatske. No to naprosto ne odgovara istini, jer je Patten, a to dobro znaju gospoda Paro i Granić, bio i ostao veliki prijatelj Hrvatske koji je značajno pomogao da naša zemlja postane zemlja kandidat za EU" kazao je predsjednik DIU Miomir Žužul.