Pred oko 1500 ljudi pristiglih iz svih dijelova Like, li i šire, u nedjelju je u Donjem Kosinju otkriven spomenik Ambrozu Kacitiću, prvom hrvatskom tiskaru. Bista "hrvatskom Gutenbergu" svoje je mjesto našla kraj preostalih zidina nekadašnjeg pavlinskog samostana u kojem je Kacitić službovao, odnosno kraj današnje kapele svetoga Petra i Pavla koja je tu kasnije izgrađena.
- Ovim činom je Broz žakan, kao prvi hrvatski tiskar, koji je otisnuo hrvatski Prvotisak 22. veljače 1483. po prvi puta dobio zasluženo spomen-obilježje i poštovanje na koje je i sam ukazao u njegovoj poznatoj maksimi iz Kolunićevog zbornika: "I još vas molim gospodo redovnici i đakoni da se spomenete na priču ovu, da je knjigama teško prići i tko knjige poštuje da je u knjigama poštovan. - prokomentirao nam je dr. Ivan Mance, povjesničar koji je uz kosinjskog župnika Peru Jurčevića najzaslužniji za realizaciju ovog projekta.
"Svjedok vjere kroz knjigu"
Uz bogat kulturni program, svetu misu koju je predvodio mons. Marko Medo, gospićko-senjski biskup, uz koncelebriranje čak 10 ličkih svećenika, od kojih su trojica porijeklom Kosinjani, gostima se obratio župnik Jurčević, autor spomenika, akademski kipar Slaven Miličević, predsjednik ZKD Kosinj, te povjesničar dr.sc. Ivan Mance.
Svi govornici ukazali su na važnost i značaj očuvanja hrvatske glagoljice, te kroz nju hrvatske kulture i pismenosti, a koja se u Kosinju očituje upravo kroz rad prve tiskare u Hrvata.
- Iznimno je važno u javnosti oživiti lik i djelo prvog hrvatskog tiskara Broza žakna, jer su Hrvati prvi na svijetu otisnuli kršćanski misal na nelatiničnom pismu i jeziku te jedini na svijetu tiskari inkunabule na čak tri jezika (hrvatski, talijanski i latinski) i dva pisma (glagoljica i latinica) - naglašava dr.sc. Mance.
U homiliji biskup Medo je Ambroza Kacitića nazvao svjedokom vjere kroz knjigu i pismenost, blagoslovivši njegov spomenik.
- Ambroz nije bio samo tiskar, već svećenik, glagoljaš i čuvar hrvatske baštine koji je u Kosinju 1483. godine otisnuo prvu hrvatsku knjigu, glagoljski Misal po zakonu rimskog dvora. Ambroz – Broz žakan – ostavlja svoj pečat u slijepim otiscima toga misala. Bio je pismen u glagoljici, latinici i bosančici, poznavao je crkvenoslavenski i latinski. Nije bio samo tiskar, nego i učitelj, bilježnik, svećenik. Bio je, u duhu svetog Pavla, svjedok Evanđelja ‘perom i papirom‘, čovjek koji je Krista naviještao kroz knjigu i pismenost, a u duhu svetog Petra, čuvar vjere, baštine i Crkve, rekao je.
Projekt realiziran donacijama
Revitalizacija Kosinjske tiskare - prve u Hrvata i njenog najvažnijeg sudionika Ambroza Kacitića - hrvatskog Gutenberga, započela je doktorskim istraživanjem dr.sc. Ivana Mancea, obranjenim s najvećim pohvalama na Zagrebačkom sveučilištu, da bi se nastavila Manceovom knjigom "Kosinjska tiskara: povijesna, kartografska i informacijska studija" i doživjela svoj vrhunac upravo trajnim obilježavanjem hrvatskog Gutenberga spomenikom i četiri spomen-ploče u Kosinjskoj dolini.
Spomenik je realiziran donacijama brojnih fizičkih i pravnih osoba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....