SAVRŠENA OLUJA

Hrvatski poljoprivredni slom: ‘Ovo je šah-mat, do kraja godine ugasit će se 30% OPG-a!‘

"Na televiziji čujete kako proizvođači dobivaju financijske injekcije za ublažavanje poskupljenja, ali to su vam smiješni iznosi"

Suša će nanijeti veliku štetu usjevima, a posebno kukuruzu. U krugu: Marina Galović, predsjednica Udruge povrćara Grada Zagreba.

 Danijel Soldo/Cropix/Cropix

Dugotrajna suša, koja je već ubrala danak u smanjenom prinosu žitarica, sada opasno prijeti urodu kukuruza, a najveće glavobolje donijela je uzgajivačima voća i povrća. Tropske temperature uništavaju plodove i prije branja, a proizvođači bresaka, koji nemaju hlađeno skladištenje, već sutradan od njih mogu proizvoditi samo pekmez.

Stručnjaci kažu da ovogodišnja suša nije samo meteorološka, kad dugo ne pada kiša, nego je riječ i o poljoprivrednoj suši ili suši tla (vegetacija crpi vodu iz tla) i hidrološkoj (niski vodostaji, isušene rijeke). Povrtne kulture koje upravo dozrijevaju u najvećoj su opasnosti pa su upitne količine domaćeg povrća za pripremu zimnice.

Potvrdila nam je to Marina Galović, vlasnica OPG-a Gala sa Žitnjaka i predsjednica Udruge povrćara Grada Zagreba.

- Ekstremni vremenski uvjeti i velike vrućine uzrokovali su pad poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Sve je više OPG-a koji zbog nesnosnih vrućina i vala poskupljenja repromaterijala zatvaraju svoju djelatnost. Danas je nemoguće održati poslovanje jer su inputi višestruko narasli i samo najuporniji opstaju i drže se za slamku. Samo je gnojivo poskupjelo oko 400 posto, sjeme 25, plavi diesel 300 posto, energenti… Urod je prepolovljen i upitne su količine za pripremu zimnice koja je pred nama - kaže Marina Galović koja obrađuje 2,3 hektara povrtlarskih kultura.

image
Danijel Soldo/Cropix/Cropix

Žali se kako "država ne poduzima ništa po tom pitanju da se zaštiti proizvođača koji sad troši svoju ušteđevinu da bi uopće opstao".

- Na televiziji čujete kako proizvođači dobivaju financijske injekcije za ublažavanje poskupljenja, ali to su vam smiješni iznosi. Na moj OPG od 2,3 hektara dobila bih 900 kuna nadoknade za gnojivo, a time mogu kupiti samo tri vreće uree. Dali su nam dozvolu da kupimo 435 litara plavog diesela samo za obradu zemlje kao da smo ratari, a povrtlari navodnjavaju povrće i to, naravno, ide iz mog džepa. Kad se zbroje plus i minus, radimo uglavnom da bismo platili doprinose, porez, prirez i repromaterijal, a nama kaj ostane. Cijenu u prodaji ne možemo podići jer onda nema interesa ni kupaca. Ovo je šah-mat situacija i bojim se da će se do kraja godine ugasiti više od 30 posto OPG-a u Hrvatskoj - ističe Marina Galović.

U Hrvatskoj se povrtlarstvom trenutačno bavi oko 39.000 proizvođača povrća, od kojih je oko 10.000 u okolici Zagreba. No, zagrebački OPG-i ne mogu aplicirati za fondove i dobiti sredstva zbog lokacije jer su svi fondovi namijenjeni za tzv. ruralna područja.

image

Marina Galović

- Po selima se voze traktori vrijedni 100.000 eura, a mi ovdje imamo mehanizaciju staru 40 godina. Ljudi ne vide matematiku i staju s proizvodnjom. Kompletan turizam se opskrbljuje uvoznim povrćem jer su im i vlasnici stranci, a suradnja s domaćim proizvođačima je mala, kao i kod trgovačkih lanaca, tek tolika da se spomene u medijima. Uvoz je sve moćniji i jači, a mi polako nestajemo. Krajnji kupac plaća najviše, a platežna moć nam je jako mala. Mogu razumjeti kupca kad ode u centar i kupi povoljnije jer si ne može priuštiti domaće. Mi niti ne možemo ovakvim cijenama uopće biti konkurentni uvozu, koji proizvode megalomanski i vide matematiku u malim cijenama - kaže Marina Galović.

No, nada se da će "vladajući dobro razmisliti što je država bez hrane jer smo u pandemiji covida vidjeli kako je kad se granice zatvore i nema uvoza".

- Oslanjali su se na nas, tražili da povećamo proizvodnju jer su shvatili da moramo biti samodostatni, a kada smo povećali proizvodnju, panika je prošla, oni su opet pustili uvoz, a mi smo morali bacati višak voća i povrća. Pojavio se i problem radne snage jer su kvote uvozne radne snage jako male - napominje Marina Galović.

Uz sve to, najnoviji problem je najava promjene lokacije Zelene tržnice u Zagrebu koja je "posljednja linija otpora uvozu" s oko 300 malih proizvođača iz cijele Hrvatske.

- Nova zagrebačka vlast nije nam niti najavila lokaciju nove trajne Zelene tržnice, a žele da se preselimo na Inino parkiralište na Strugama. Mi smo odbili preseljenje dok ne saznamo lokaciju trajnog rješenja koji njima nije ni u planu. Dokud ide ova nemarnost državnog aparata, još ćemo vidjeti, ali mislim da ćemo morati i mi izaći na ulice i tražiti svoja prava - zaključuje Marina Galović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. kolovoz 2022 19:16