Hrvatskom javnom zdravstvu nedostaje 2.000 liječnika, tvrde u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK). U javnom zdravstvu zaposleno je 14.000 liječnika, što znači da u bolnicama i domovima zdravlja manjka 14 posto liječničkog kadra. Samo bolnicama nedostaje čak 4.500 medicinskih sestara, tvrdi Mario Gažić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.
Navedene brojke, ističu u medicinskim strukovnim komorama, nemaju veze s pandemijom korone. Riječ je o manjku medicinskog osoblja koje hrvatskom javnom zdravstvu nedostaje i kad je stanje redovno. Epidemija covida-19 i skok broja oboljelih uz istodobno privremeno ispadanje iz radnog stroja dijela liječnika pozitivnih na virus i onih u samoizolaciji, samo je ogoljela kronične probleme javnog zdravstva.
Subotnjem pozivu Hrvatske liječničke komore umirovljenim liječnicima da se vrate na posao i pomognu javnom zdravstvu, do jučer ujutro, kako nam rekao predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić, odazvalo se 46 umirovljenih liječnika.
U ovom tekstu pozabavili smo se samo jednim aspektom kroničnog problema hrvatskog zdravstva - odlaskom liječnika, sestara i medicinskih tehničara u bogatije i organiziranije europske države. S bijegom medicinskog osoblja u europske države Hrvatske se pojačano suočila od 2013. i ulaska u EU.
Od 2013. do danas Hrvatsku je zbog odlaska na rad u inozemstvo prema podacima Hrvatske liječničke komore napustilo 916 liječnika. U prvoj godini članstva 2013. otišlo ih je 50, sljedeće 2014. čak 152, u ostalim godinama u prosjeku je iseljavalo oko 130 liječnika godišnje. U prvih devet mjeseci ove godine Hrvatsku je napustilo 77 liječnika, a odljev je nešto slabiji zbog pandemije. Međutim, interes za odlazak na rad u inozemstvo, tj. potvrdu HLK da su licencirani liječnici zbog zaposlenja u nekoj drugoj državi, od početka ove godine zatražilo je 157 liječnika.
Trendovi
Većina onih koji zatraže potvrdu zbog odlaska i ode pa će broj liječnika koji su od ulaska Hrvatske u EU otišli raditi u inozemstvo za nekoliko mjeseci premašiti brojku od 1000.
Prosječna dob liječnika koji su u posljednjih sedam godina otišli iz Hrvatske je 36 godina, a u prosjeku imaju 8 godina staža.
Specijalistička područja najpogođenija manjkom liječnika, tvrde u HLK, su anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina, obiteljska medicina, pedijatrija, ginekologija, radiologija… Zemlje u kojima nastavljaju liječničku karijeru su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija, Švedska, Irska i Danska.
Osim onih koji su otišli u bogatije europske države ili tek namjeravaju otići, Demografski digitalni atlas HLK pokazuje da će u sljedećih pet godina, dakle do polovice 2025., iz javnog zdravstva umirovljenjem otići još gotovo 2.255 liječnika kojima je danas šezdeset ili više godina.
Da pitanje tko će s takvim trendovima u javnom zdravstvu u skoroj budućnosti liječiti hrvatske građane itekako ima smisla, pokazuje podatak o manjku i odlasku medicinskih sestara i tehničara.
- U bolnicama u Hrvatskoj u ovom trenutku radi 20.500 medicinskih sestara i tehničara, a s obzirom da ih nedostaje 4.500, znači da ih u bolnicama radi 22 posto manje od potrebnog broja. Riječ je o podacima koji se odnose samo na bolnice, i oni ne uključuju hitnu medicinu i primarnu zdravstvenu zaštitu - objašnjava nam Mario Gažić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.
Podaci o manjku sestara temelje se na istraživanju koje je ove godine prije izbijanja epidemije Covida-19 provelo Ministarstvo zdravstva u suradnji sa strukovnim medicinskim komorama. Kriterij za utvrđivanje manjka sestara bio je taj da se uspoređivao stvarni broj sestara u svakoj pojedinoj bolnici i njihov broj predviđen sistematizacijom radnih mjesta u toj ustanovi. Istraživanje je potvrdilo da je i prije izbijanja pandemije Covida-19 manjak sestara u nekim bolnicama bio alarmantan.
U bolnici "Dr. Fran Mihaljević" (zagrebačka Zarazna) po tome istraživanju manjka čak 270 medicinskih sestara, a radi ih 300, što znači da u toj bolnici nedostaje gotovo polovica sestara.
U KBC-u Dubrava prije izbijanja epidemije nedostajalo je 80 sestara, a od veljače ove godine do danas ih je iz te bolnice otišlo oko 50, što je dodatno pogoršalo problem. O stanju u toj bolnici koja je ovaj mjesec primila najviše oboljelih od Covida-19 čitamo i gledamo ovih dana u medijima.
U bolnici u Kninu nedostaje 30 medicinskih sestara, a posao obavlja 30 posto sestara manje od broja predviđenog sistematizacijom.
- Iz Hrvatske je zbog zapošljavanja u nekoj drugoj europskoj državi od 2013. do danas otišlo 2500 medicinskih sestara i tehničara. Trend odlaska se ne zaustavlja - u prvih devet mjeseci ove godine oko 200 sestara i medicinskih tehničara zatražilo je od Komore potvrdu o statusu radi odlaska na rad u inozemstvo - kaže nam Mario Gažić.
Male plaće
- Razlozi zbog kojih sestre odlaze nisu samo male plaće, a osnovna plaća medicinske sestre u Hrvatskoj je 5.000 kuna neto pa s radom vikendom i noćnim radom doguraju do 6.000 ili malo više od toga. Veći razlog odlaska je organizacija rada u našim bolnicama. S obzirom da samo u bolnicama nedostaje 4.500 sestara, jasno je da one koje rade moraju povući i za one kojih nema. Sestre u hrvatskim bolnicama istodobno su i sestre i spremačice i administratori. Bojim se da će se nakon razdoblja pandemije bijeg sestara u inozemstvo dodatno pojačati - kaže nam predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gažić.
Školuje li Hrvatska liječnike i medicinske sestre za bogate države EU i koliko u prosjeku stoji dugogodišnje školovanje i specijalizacija hrvatskog liječnika? U HLK kažu da nemaju podatak o prosječnoj cijeni školovanja liječnika specijalista. Predsjednik Hrvatske liječničke komore, doktor medicinskih znanosti i internist sa zagrebačke klinike Sv. Duh Krešimir Luetić u izjavi za Jutarnji navodi neke od ključnih razloga za bijeg liječnika iz Hrvatske.
Posljednjih godina, tvrdi, odlaze mladi liječnici odmah nakon što diplomiraju. Inozemne klinike ih sustavno vuku van tako što ih mame već na trećoj godini studija, nudeći im stipendije od 2.000 kuna mjesečno, mentorstvo, stažiranje i učenje jezika preko ljeta te odabir specijalizacije nakon završetka studija i zaposlenje. Nakon specijalizacije nisu obavezni ostati u toj klinici i to je mladim liječnicima privlačno.
Napredovanje
U Hrvatskoj, ističe dalje Luetić, liječnici moraju ostati raditi u ustanovi u kojoj su specijalizirali, a za plaćanje prekovremenih odrađenih sati moraju se boriti na sudu. Ispostavi li se da su godišnje odradili više od dopuštenog broja prekovremenih, mogu i sami biti prekršajno gonjeni. Sve to, kaže predsjednik HLK, dovodi do srozavanja statusa liječnika i tjera ljude van. Možda bi država trebala razmisliti o otme da umjesto penalizacijskih, osmisli stimulacijske mehanizme koji bi liječnike poticali da ostanu.
- Švedski liječnik koji radi u bolnici udaljenoj 150 kilometara od Stockholma ima 20 posto veću plaću od svog kolege koji radi isti posao u Stockholmu. Hrvatska nema sistemski riješeno dodatno nagrađivanje liječnika koji odlaze raditi u Gospić, Knin i druge za život manje atraktivne sredine i ovise o dobroj volji i dovitljivosti lokalnih vlasti da im smisle neku stimulaciju. Pitanja radno-pravnog statusa liječnika samo su jedan od problema zbog kojeg liječnici bježe iz Hrvatske - ističe Luetić. A zatim progovara o važnom problemu o kojem proteklih godina liječničke strukovne udruge glasno šute - a to je političko kroviranje u zdravstvu.
- Sustav napredovanja liječnicima u Hrvatskoj je velik problem. Ovdje se, nažalost, često napreduje po kriteriju podobnost, a ne prema kriteriju kvalitete i sposobnosti. Mladi ljudi s diplomom Medicinskog fakulteta kad uđu u sustav to brzo uvide, milenijalci to vide i ne žele provesti radni vijek u takvom sustavu - kaže Luetić.