Povjesničar Hrvoje Klasić gostovao je u emisiji povodom 30. obljetnice VRO Oluje na N1 televiziji. Razgovarao je o odgovornosti pravne države i demokratskog društva koju Hrvatska ima prilikom suočavanja sa zločinima koji su uslijedili nakon, kako navodi, "briljantne vojne operacije".
Na samom početku emisije rekao je da je Oluja po svemu sudeći bila neophodna.
"U tom trenutku više od tri godine Hrvatska je bila međunarodno priznata, a nije mogla računati na trećinu svojeg teritorija. Nakon niza pokušaja pregovora, uz sudjelovanje međunarodne zajednice, koji su odbijeni u Kninu od predstavnika Srba u Krajini, odlučilo se ići na vojnu akciju", rekao je povjesničar.
Ističe da je operacija izvedena fokusirano, brzo i dobro.
“Vojnički briljantno i brže nego što se očekivalo”, rekao je, dodajući da otpora gotovo i nije bilo.
"Povijest nam pokazuje da se sa stvarima kao što je rat, kao što su bitke, suočavamo na način sličan onome na koji smo se suočavali 45 godina nakon Drugog svjetskog rata. Nema spora da se radi o pobjedi. Sutra je 80. godišnjica bacanja atomske bombe na Hirošimu. Nitko neće dovesti u pitanje pobjedu Saveznika nad fašizmom, Hitlerom, japanskim nacionalizmom, ali, razgovarat će se o žrtvama. O žrtvama bombardiranja Dresdena, o zločinima Crvene armije u Berlinu, o Bleiburgu”, kaže Klasić.
Navodi da je pobjeda na strani antifašističke koalicije, ali su se događali i zločini.
"45 godina smo šutjeli o Bleiburgu, a sada se već 35 godina samo time bavimo”, kaže uz napomenu da je Oluja "pobjeda, oslobođenje i pravi početak mira”.
“Ali, ono o čemu također moramo govoriti je ono što se događalo nakon Oluje, što je u principu sramota. Ne razumijem kada netko kaže da o tome ne možemo govoriti jer je to narušavanje digniteta Domovinskog rata. Ne. Šutnja o tim zločinima je narušavanje digniteta Domovinskog rata, jer velika većina ljudi koji su u njemu sudjelovali nije išla u njega da bi ubijala starce i palila kuće", istaknuo je.
Smatra da se prvenstveno s time moramo obračunati mi, a ne Haag, Beograd ili Banja Luka.
"To smo vidjeli i 91., ne 93., 95. godine. Upravo zbog toga da bismo dokazali da smo drugačiji od onoga što je bilo nakon 1945. godine, kada se moralo šutjeti, kada smo samo smjeli veličati veličanstvenu pobjedu bez ikakve mrlje. Mrlje su uvijek prisutne. Ne znam zašto se iz toga pokušavamo izvući i pretvarati se da toga nije bilo. Najnovija istraživanja pokazuju da je bilo oko 1100 civilnih žrtava u tjednima i mjesecima nakon Oluje, uglavnom staraca i žena. Spaljeno je 10-ak tisuća kuća. O tome trebamo govoriti, da za te zločine gotovo nitko nikada nije odgovarao," rekao je.
Zaključuje da se kao pravna država s time moramo znati suočiti, a ne govoriti da tko god o tome govori, zapravo ne voli Hrvatsku.
"Upravo je suprotno, ukazivanje na one koji krše zakone, bilo u gospodarskom kriminalu, bilo ratnim zločinima, je rad na državi, rad na demokraciji, rad na slobodi", rekao je Klasić za N1 televiziju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....