ZAGREB - Propala je prva Vladina mjera. Obećali su do 1. lipnja dignuti kredite i vratiti sve dugove koje država i javna poduzeća imaju prema tvrtkama, ali to ipak neće učiniti. Rok je odgođen.
Šefovi privatnih tvrtki udruženi u Hrvatsku udrugu poslodavaca već su smislili novi model: Ako država ne bude poštovala 1. lipnja kao rok za plaćanje svih svojih dugova i dugova javnih poduzeća, onda bi država i poduzetnici trebali prebiti međusobna dugovanja i tako smanjiti rekordnu nelikvidnost.
- Vlada bi trebala ostati konzistentna i držati se rokova koje je sama zadala.
No, ako to ne bude moguće, onda su jedna od mogućnosti i multilateralne kompenzacije kojima bi država i poduzetnici prebili međusobna potraživanja - otkrio je Bernard Jakelić, v.d. glavnog direktora HUP-a.
Rast nelikvidnosti
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore i Fine, ukupna vrijednost dospjelih, a neplaćenih obveza u Hrvatskoj je potkraj ožujka dosegnula vrtoglavih 28,9 milijardi kuna. U odnosu na veljaču, riječ je o rastu nelikvidnosti od 4,6 posto, a rast u odnosu na ožujak prošle godine je čak 45,4 posto ili devet milijardi kuna. Nepodmirena dugovanja imaju ukupno 66.922 subjekta koja zapošljavaju 72.147 radnika.
Svi duguju, nitko ne plaća
Koliko točno u ukupnoj nelikvidnosti duguju država i poduzeća u njezinu vlasništvu, nitko sa sigurnošću ne zna.
Podaci HGK i Fine pokazuju da i državni proračun od tvrtki potražuje oko 11,5 milijardi kuna na ime poreza i doprinosa.
Ne čudi stoga što bi u situaciji kada svatko svakome duguje, a ništa ne plaća, i državi moglo odgovarati da se izlaz iz slijepe ulice nelikvidnosti probije međusobnim prijebojem potraživanja.
- Ako, primjerice, HEP kao državna tvrtka duguje tvrtkama, a one duguju državi na ime neplaćenog poreza, zašto onda ne bismo prebili ta dugovanja i tako krenuli dalje? - pita Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Uprave Pastora.
Rok koji je postavila država, 1. lipnja, da podmiri sva svoja i dugovanja javnih poduzeća ionako je bio nerealan. Od njega su Banski dvori odustali, a u planu je, prema novom, zapisano da će država “kontinuirano pratiti likvidnost i održavanje rokova plaćanja od 60 dana te uvođenje rokova plaćanja od 45 dana od 1. siječnja 2011.”.
- Ili se Šuker, zbog stanja u Grčkoj, sada ne može povoljno zadužiti u inozemstvu ili država još niti ne zna što sve ona i njene tvrtke kome duguju - kažu nam ekonomisti.
‘To ipak nije rješenje’
Neovisni ekonomisti misle da to nije najsretnija opcija.
- Prebijanjem dugova šalje se loš signal da će se u budućnosti ponovno problem neplaćanja rješavati prebijanjem dugova - zaključio je Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke.