'NOVINARSTVO PRED SUDOM'

I EUROPA UPOZNATA SA ZASTRAŠIVANJEM NOVINARA U HRVATSKOJ Inicijativa HND-a okupila je brojne veleposlanike, suce, političare, aktiviste, novinare...

Zagreb, 060219. HND.
Perkovceva.
Hrvatsko novinarsko drustvo (HND) organiziralo je okrugli stol Novinarstvo pred sudom, na kojemu je bilo govora o problemu golemog broja gradjanskih i kaznenih predmeta koji se pokrecu ili vode protiv novinara i medija.
Na fotografiji:Slavic Lukic i Hrvoje Zovko.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

 

“Kao da se nalazim na nekom sprovodu, a svjetlo postoji i dolazi s Europskog suda za ljudska prava, koji je Narodnom listu, kojemu su domaći sudovi presudili naknadu štete, potvrdili da je došlo do povrede prava slobode izvještavanja.”

Ta poruka odvjetnice Višnje Drenški-Lasan mogla bi biti sukus trosatne rasprave na okruglom stolu “Novinarstvo pred sudom” održanom u srijedu na inicijativu Hrvatskog novinarskog društva.

Duševne boli

Tema stezanja obruča oko novinara i masovnih sudskih postupaka okupila je brojne veleposlanike, suce, političare, aktiviste i same novinare. HRT, kojemu je mjerač HND-a izračunao 34 tužbe protiv novinara, među kojima su i vlastiti, sporova ukupne vrijednosti 2,17 milijuna kuna, nije se odazvao na poziv.

“Točna evidencija o broju postupaka protiv medija ne postoji, ali prema podacima koje smo prikupili anketirajući redakcije utvrdili smo da je trenutno 1163 aktivnih sudskih predmeta”, otkrila je dopredsjednica HND-a Slavica Lukić. Izdvojila je tri grupe tužitelja, HRT, Sveučilište u Zagrebu i suce “protiv kojih je teško dobiti spor, a presude za njihove duševne boli su jako visoke”. Upozorila je na zabrinjavajući presedan da je HRT “kao javni medij koji bi trebao štititi medijske slobode postao glavni akter ušutkavanja novinara”.

Zastrašivanje

Osim građansko-pravnih, postupci protiv medija vode se i zbog kaznene odgovornosti. Iako je taj broj bitno manji, Lukić drži zabrinjavajućim kazneni progon 11 novinara: “I Europa je upoznata sa slučajevima zastrašivanja novinara u Hrvatskoj”, rekao je glavni tajnik Europske federacije novinara Ricardo Gutiérrez, pojasnivši da su problem HRT-a prepoznali i europski stručnjaci te da Hrvatska loše stoji u zaštiti novinara.

Gutierrez je naglasio kako je novinarstvo u Hrvatskoj pod izuzetno velikim političkim utjecajem, što je pokazao izvještaj o stanju medija, prema kojem je u Hrvatskoj politički upliv najgori, gori negoli u Srbiji, Bugarskoj, Turskoj, Mađarskoj...

Sudac Vrhovnog suda Ranko Marijan naglasio je važnost medija: “Sudovima trebaju neovisni mediji, a medijima neovisno sudstvo”. Prisjetio se kako je u mladim danima i sam kao urednik u Studentskom listu doživio zabranu izdavanja novina, gotovo je bio izbačen sa studija, a otac ga je htio izbaciti iz stana. “Propitujući nedemokratske postupke vlasti, novine stvaraju ozračje za vladavinu prava. Poželjno je da se novinari bave funkcioniranjem pravosuđa, a nije prirodno da se suci bave novinarima”, zaključio je Marijan.

Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić podsjetio je da je redakcija Jutarnjeg lista izgubila spor od člana Državnog sudbenog vijeća koji uopće nije bio poimence spomenut u intervjuu u kojemu je zastupnik Mosta Nikola Grmoja DSV nazvao izvorom korupcije. Neven Cambj se ipak osjetio prozvanim, “zbog čega nije mogao spavati”.

 

Demantiji

Urednica neprofitnog portala Tris Davorka Blažević svjedočila je o svom sporu sa sutkinjom Vrhovnog suda koja je tražila 150.000 kuna. “Dvije godine nema natječaja za neprofitne medije, ionako životarimo, netko drugi bi već odustao”, kazala je i priznala da su zbog pritiska ukinuli rubriku portret tjedna.

Novinar Indexa Ilko Ćimić podijelio je tužbe protiv novinara u tri tipa - prijetnje tužbom da se spriječi novinarsko istraživanje, osvetničke tužbe i neostvarene prijetnje tužbom, a sve su one negacija slobodnog novinarstva koje ne bi bilo moguće “bez ovakvog pravosuđa”.

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić uvjeren je da su naknade za duševne boli postale biznis, odnosno bolest koja je zahvatila ljude na visokim funkcijama. Upozorio je na zloupotrebe demantija koji postaju dokaz na sudu da su nakladnici imali zlu namjeru.

Domagoj Zovak, urednik News Bara, portala koji je nepravomoćno izgubio spor protiv Velimira Bujanca zbog satiričnog teksta, rekao je kako su već nakon prvog ročišta bili uvjereni da će izgubiti spor jer sutkinja nije razumjela što je satira.

Nikola Bajto, glavni urednik Novosti, ima dojam da suci na prvom stupnju uopće nisu dorasli suditi, da neke presude izgledaju tako konfuzno da ih kao urednik ne bi ni objavio. Ukazao je na društvenu klimu u kojoj su masovne tužbe moguće, u kojoj se “kriminalizira novinarstvo, a dekriminalizria ustaštvo”.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko smatra da križarski rat HRT-a protiv novinara predstavlja sramoćenje Hrvatske. Odgovornost za teror protiv novinara, poručio je, snosi i Vlada: “Premijer šuti. Ne postoji zemlja u svijetu u kojoj javna televizija tuži novinare. Glavni ravnatelj Kazimir Bačić ući će u anale”, kazao je Zovko i pozvao HRT da odustane od tužbi.

HND je objavio preporuke za smanjivanje represije prema novinarima i redakcijama:

1. Ne postoje opravdani razlozi za kazneni progon zbog povrede ugleda i časti pojedinaca i zalažemo se za dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda, polazeći od toga da se kaznenopravne sankcije propisuju samo za najteže oblike povrede ili ugrožavanja osobnih i društvenih vrijednosti te da se društveno pogubni “govor mržnje” kažnjava samo u najtežim slučajevima pozivanja na nasilje.

2. Primarni oblici popravljanja štete trebaju biti objavljivanje ispravka, odgovora ili isprike uklanjanja štetnog članka, utvrđenje neistinitosti sporne informacije i objavljivanje pravomoćne presude. Novčano popravljanje štete treba biti rezervirano samo za iznimne situacije.

3. Visina pravičnih novčanih naknada koje se dosuđuju u medijskim sporovima treba biti usklađena s novčanim iznosima naknade štete koji se dosuđuju u drugim postupcima zbog povrede prava osobnosti.

4. Kažnjavanje novinara i medija ne smije biti svrha sudskih postupaka.

5. Mediji ne bi smjeli odgovarati radi prenošenja informacija koje su u interesu javnosti - primjerice, izjava političara, dužnosnika i javnih osoba, kada se radi o stavovima o kojima javnost ima pravo biti informirana.

6. Javne osobe, političari i javne ustanove trebaju pokazivati značajno veći stupanj tolerancije prema novinarskom izvještavanju i kritičkom propitivanju svojega javnog djelovanja.

7. Prava na dostojanstvo, čast i ugled ne smiju se tumačiti na način da se radi o apsolutnim pravima koja ne mogu biti ograničena pravom na slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja i pravo na zaštitu privatnosti, ugleda i časti jednakovrijedni su na ljestvici ljudskih prava. Pravična ravnoteža treba se uspostaviti primarno vodeći računa o pravu javnosti da zna.

8. O postupanju novinara i medija u “dobroj vjeri” treba odlučivati s aspekta javnog interesa jer su to temeljni kriteriji profesionalnog i odgovornog novinarstva. Pojam “dobre vjere” u novinarstvu se ne smije poistovjećivati s pojmom namjere u odnosu na osobu na koju se prilog odnosi.

9. Javni interes, istina ili osnovani razlog da novinar povjeruje u istinitost informacije, komentari, kritike, sudovi utemeljeni na dostatnoj činjeničnoj osnovi, čak i ako su objektivno uvredljivi, moraju biti dostatna obrana novinara i medija u sudskim procesima.

10. Potrebna je sustavna edukacija svih - i sudaca i novinara i odvjetnika.

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo