ŠIRE SE

I GUVERNER HNB-a JE ŽRTVA 'TRŽIŠTA NEKRETNINA KOJE SE PJENI' 'Neki traže previše. Mi mislimo da je 2000 eura po kvadratu sasvim korektna ponuda...'

Zagreb, 291019.
Marticeva 4.
Zgrada u kojoj se nalaze stanovi koje zeli kupit HNB.
Foto: Davor Pongracici / CROPIX
CROPIX

Zgrada u kojoj se nalaze stanovi koje želi kupit HNB, Boris Vujčić (u krugu)

 

Hrvatska narodna banka okončala je nedavno, po prosječnoj cijeni od 2076 eura, kupnju sedam stanova, koji čine ukupno oko 600 četvornih metara u Martićevoj ulici broj 4 u Zagrebu te do kraja godine planiraju raspisati natječaj za izvođača radova koji bi ih prenamijenio iz stambenih u poslovne prostore HNB-a.

No, HNB time neće do kraja, neslužbeno doznajemo, ostvariti svoj plan jer im je navodno namjera kupiti još tri prostora u toj zgradi za koje vlasnici navodno traže višu cijenu od prosječnih 2076 eura po četvornom metru, koliko je HNB platio dosadašnjim vlasnicima stanova.

Zagreb, 23115.
Sastanak predstavnika udruge Franak s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujcicem.
Na fotografiji: zgrada HNB-a.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

Zgrada HNB-a

 

- Neki jednostavno traže previsoke cijene. U HNB-u misle da je cijena od oko 2000 eura po četvornom metru korektna - objašnjava naš izvor iz HNB-a i dodaje da će ipak čekati dok vlasnici jednostavno ne snize cijenu. Tako su u HNB-u, barem slikovito rečeno, na “vlastitoj koži osjetili” kako cijene nekretnina u Hrvatskoj “divljaju”.

Upravo je na to nedavno upozorio i sam guverner Boris Vujčić s konferencije “Izazovi promjene”, kad je istaknuo da stanje podsjeća na ono uoči financijske krize, kako je tada prenio Večernji list.

“Tržište nekretnina u Hrvatskoj se pjeni, cijene su na razinama prije krize, a posebno to vrijedi za Jadran. U Zagrebu je situacija slična, a tome pridonosi činjenica da u nekretnine ulažu i građani i poduzeća i institucionalni ulagači. Zbog pada kamata svi love prinose i pokušavaju zaraditi”, rekao je tada guverner Vujčić i podsjetio da je tržište nekretnina ciklično te da uz fazu rasta postoji faza pada koja može donijeti velike neizvjesnosti.

Očito u slučaju kupnje ostalih stanova na lokaciji Martićeva u HNB-u čekaju tu “fazu pada”.

Zagreb, 251016.
Muzej Mimara.
Udruzenje stranih ulagaca u Hrvatskoj predstavili su Bijelu knjigu 2016 o poslovnoj i investicijskoj klimi te preporukama kako poboljsati cjelokupno poslovno okruzenje.
Na fotografiji: Boris Vujcic.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
CROPIX
 

Brački kamen

- Hrvatska narodna banka dosad je kupila sedam stanova u zgradi Martićeva 4. I u skladu s Planom nabave HNB-a za 2019., predviđeno je pokretanje otvorenog postupka javne nabave za izvođenje radova za prenamjenu stambenog u poslovni prostor HNB-a u toj zgradi - odgovorili su nam iz HNB-a. Inače, sjedište HNB-a je na Trgu hrvatskih velikana, i to na križanju Martićeve ulice i Ulice Franje Račkoga.

Zagreb, 291019.
Marticeva 4.
Zgrada u kojoj se nalaze stanovi koje zeli kupiti HNB.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Zgrada u kojoj se nalaze stanovi koje želi kupiti HNB

 

Zgrada u kojoj je sjedište HNB-a zaštićeno je kulturno dobro i najvažnije djelo arhitekta Viktora Kovačića. Impozantna palača sagrađena je za potrebe Zagrebačke burze za robu i vrednote, a središnja banka njome se koristi kao poslovnim sjedištem od završetka Drugoga svjetskog rata. Zgrada je prepoznatljiva po svom pročelju koje je obloženo bijelim bračkim kamenom. Glavno je pročelje istaknuto izvedbom četiriju visokih jonskih stupova koji stoje na klasičnoj bazi i nose jednostavan vijenac te podsjećaju na grčki hram. Ali očito im ta zgrada više nije dovoljna pa su se “proširili” na onu u Martićevoj. Kažu da su stanove u toj zgradi dosad kupovali po prosječnoj cijeni od 2076 eura po četvornom metru, “plativo u kunama po srednjem tečaju HNB-a na dan isplate (15.272 kn)”, navode u odgovoru iz HNB-a. Objašnjavaju da je ove godine predviđeno pokretanje otvorenog postupka javne nabave za izvođača radova.

“Kriterij odabira bit će ekonomski najpovoljnija ponuda za izvođenje radova za prenamjenu stambenog u poslovni prostor HNB-a u zgradi Martićeva 4. Dokumentacijom o nabavi obuhvatit će se prenamjena i adaptacija u svim stanovima u vlasništvu HNB-a na temelju glavnog projekta i postojeće pravomoćne građevinske dozvole te izvedbenog projekta, koji se sastoji od arhitektonskog projekta, projekta konstrukcije, elektrotehničkog projekta, projekta vodovoda i odvodnje, strojarskog projekta, strojarskog projekta - projekta ugradnje dizala, plana oplate, arhitektonskog projekta - prostorne knjige i troškovnika radova”, navode u odgovoru iz HNB-ove službe za odnose s javnošću.

Uredski prostori

Također, radi zaštite od požara i zaštite na radu, objašnjavaju, izvodit će se i radovi u zajedničkim dijelovima građevine.

“Na stubištu koje se protupožarno pregrađuje od preostalog dijela građevine izvodit će se unutarnja hidrantska mreža i sustavi za dojavu požara; izvodit će se dizalo do zadnje etaže, protupožarno odijeljeno kao zaseban požarni sektor; izvodit će se novi glavni razvodni ormar za struju od kojeg se razdvaja priključak za poslovne prostore HNB-a i priključak za ostale stambene prostore; izvodit će se novi priključak vode odvojen od ostalih stambenih i poslovnih prostora te ostali nužni radovi vezani uz navedene zahvate”, nabrajaju u HNB-u buduće radove. Do kraja godine, kažu službeno, nije predviđena kupnja novih prostora na toj adresi, ali u budućnosti, neslužbeno doznajemo, ako vlasnici pristanu na dosad isplaćenu prosječnu cijenu od oko 2000 eura, pregovori bi se mogli nastaviti, a u stanove bi se mogli useliti uredski prostori HNB-a.

Palača HNB-a ima bogatu povijest i vezana je bila uz Zagrebačku burzu za robu i vrednote koja je 1920. od Grada kupila parcelu, odnosno gradilište trokutastog oblika na samom kraju Jurišićeve ulice. Odlučeno je tada da se najbolji projekt odabere na pozivnom natječaju - na koji su bili pozvani arhitekti Viktor Kovačić, Aladar Baranyai, Ignjat Fischer, Bruno Bauer, Lazar Dungjerski i Jože Plečnik. Rješenje Viktora Kovačića izabrano je tada kao najbolje.

“Kovačić u svom natječajnom projektu razmišlja i o urbanističkoj cjelini i predlaže još jednu zgradu, koja bi trebala biti blizanac njegovoj zgradi Burze i činiti simetričan ulaz u novi dio grada”, navodi se na internetskim stranicama HNB-a. Zgrada je otvorena 18. lipnja 1927., ali završetak gradnje poklopio se s usporavanjem rasta gospodarstva i smanjivanjem prometa na burzi. Do Drugoga svjetskog rata Zagrebačka je burza iznajmljivala dio svojih prostorija.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo