KOMENTAR

Ima li Upravni sud ‘sudsko vijeće za specijalne zadatke‘? Dodijeljeno mu još 5 slučajeva protiv moćnih političara

Kad nekog treba ušutkati, najlukavije je sakriti se iza autoriteta sudske presude
Andrej Plenković
 Damjan Tadić/Cropix
Objavljeno: 11. veljača 2021. 22:10

Činilo se da je praksa namještanja sudskih predmeta "odabranim" sucima nepovratno poslana u prošlost informatizacijom kad je na sudove uvedena automatska elektronička dodjela spisa. I dok je većina sudova u Hrvatskoj prije više godina prešla na elektroničku nasumičnu dodjelu sudskih predmeta, upravni sudovi uporno izmiču tehnološkom napretku.

Na sva četiri upravna suda - zagrebačkom, splitskom, riječkom i osječkom, kao i na drugostupanjskom Visokom upravnom sudu, spisi se još raspoređuju sucima "po starinski", ručnom dodjelom. A notorno je da taj način dodjele omogućuje predsjedniku suda da "osjetljivi spis" diskretno gurne određenom sucu ili omiljenom sudskom Vijeću. A je li to tehnološko zaostajanje na sudovima pred kojima se kao stranka u sporu redovito pojavljuje država, baš slučajno? Ne bi se reklo...

Nedavna presuda tročlanog Vijeća Visokog upravnog suda u sastavu Senka Orlić Zaninović, Evelina Čolović Tomić i Inga Vezmar Barlek, kojom su potkresana krila Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, zakovitlala je prašinu. To je vijeće svojom presudom ukinulo odluku Povjerenstva prema kojoj je Milan Bandić povrijedio načela savjesnog obnašanja javne dužnosti kad je dopustio da mu odvjetnički ured Hanžeković plati jamčevinu od 15 milijuna kuna za izlazak iz Remetinca.

Presudilo je da Nataša Novaković i društvo uopće nemaju ovlast odlučivati o tome je li neki dužnosnik povrijedio načelo savjesnog obnašanja dužnosti, što je "kopernikanski zaokret" u odnosu na dotadašnju praksu Visokog upravnog suda. Taj sud, naime, ni jednom ranijom presudom nije doveo u pitanje navedenu ovlast Povjerenstva.

Na stranu triju sutkinja čija je presuda zapanjila javnost, ali i izazvala nelagodu kod dijela sudaca toga suda, stao je predsjednik suda, Ante Galić. U javnost je lansirao priopćenje u kojem tvrdi da se presuda temelji na odluci Ustavnog suda u slučaju Karamarko koja je obvezujuća. Međutim, svi koji su čitali tu odluku Ustavnog suda znaju da se u njoj ni riječju ne dovodi u pitanje ovlast Povjerenstva da odlučuje o povredi načela.

Od Galićeva suda zatim smo zatražili podatke o tome kojem su sudskom vijeću dodijeljeni ostali predmeti koji pred tim sudom čekaju na rješavanje, a u kojima dužnosnici traže ukidanje odluka Povjerenstva o povredi načela u obnašanju dužnosti. Dobili smo zanimljiv odgovor. Čak pet od ukupno šest takvih predmeta koliko ih se upravo rješava na tome sudu, dodijeljeno je jednom te istom sudskom Vijeću. Onome koje je donijelo nedavnu presudu o drastičnom rezanju ovlasti Povjerenstva, a kojeg čine Senka Orlić Zaninović, Evelina Čolović Tomić i Inga Vezmar Barlek.

Tome su vijeću dodijeljena na rješavanje oba sudska postupka u kojima premijer Andrej Plenković želi ukinuti odluke Povjerenstva u slučaju Pokaz (imenovanje kuma za veleposlanika) i slučaju Helsinki. Istom tom vijeću dodijeljena su i tri preostala predmeta u slučaju Milana Bandića. Samo je slučaj Davora Bernardića koji je također tužio Povjerenstvo, dodijeljen drugom sudskom vijeću Visokog upravnog suda.

Slučajno? Vraga slučajno. Očito je riječ o sudskom vijeću za specijalne zadatke. Vijeću čija je agenda sudskim presudama skresati ovlasti Povjerenstva i tako trasirati put političkoj kasti da te ovlasti onda ograniči i zakonom. Da ga razoruža. Jer kad nekog treba ušutkati, najlukavije je sakriti se iza autoriteta sudske presude.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. lipanj 2024 14:58