Zabrinjavajući rast cijena u kolovozu pokazao se kratkotrajnim i u rujnu je nastavljen trend spuštanja godišnje inflacije započet krajem prošle godine: iznosila je 6,6 posto, što je najniža razina od veljače prošle godine, pokazuje prva procjena DZS-a.
Na mjesečnoj razini, međutim, cijene su u prosjeku bile više za 0,4 posto, ponajprije zahvaljujući poskupljenju energenata, za 2,4 posto u odnosu na kolovoz. No, istodobno je popustio pritisak usluga, s cijenama jedan posto nižima nego mjesec ranije, te hrane pića i duhana, s padom od 0,6 posto. Na godišnjoj razini uočljivo je usporavanje inflacije kod svih kategorija proizvoda: cijene hrane, pića i duhana rasle su po jednoznamenkastoj stopi prvi put od početka 2020. godine, 9,6 posto (u kolovozu 10,1 posto). Usluge su bile skuplje 6,9 posto, (7,8 posto u kolovozu), neprehrambeni proizvodi 4,6, a energija 3,9 posto.
Vladine mjere
Ekonomska analitičarka RBA Zrinka Živković-Matijević naglašava da je usporavanje godišnje stope inflacije posljedica učinka baznog razdoblja, s obzirom na to da je u proljeće prošle godine počeo dvoznamenkasti rast cijena. Ona smatra da će se trend smanjenja, kao i pad inflacijskih očekivanja, nastaviti i tijekom posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja, pa bi na kraju godine mogla biti oko pet posto, što je i dalje relativno visoka stopa. U ostvarenju tih očekivanja trebale bi biti od pomoći i Vladine mjere za suzbijanje rasta cijena, osobito limitiranje cijena električne energije i određenih prehrambenih proizvoda.
Prekid trenda smanjenja inflacije u kolovozu zabrinuo je sve, pa i Vladu koja je donijela paket mjera s ograničavanjem cijene za još 30 grupa proizvoda, uz već postojeći paket od sedam osnovnih prehrambenih proizvoda. Dulje od godinu dana traje i ograničenje cijena struje, a kontroliraju se i cijene benzina i drugih naftnih prerađevina.
Ipak, prognoza prosječne stope inflacije za ovu godinu od 7,6 posto, navodi Živković-Matijević, izložena je rizicima i mogla bi iznositi osam posto. Tijekom iduće godine usporavanje će se nastaviti, vjeruju u RBA, i spustiti na 3,3 posto. No, kako snažan nominalni rast plaća podržava i rast cijena, osobito usluga, inflacija bi se u takvom makroekonomskom okruženju "mogla pokazati tvrdokornijom i ustrajnijom".
Eurostatov harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji uključuje i potrošnju stranih gostiju, ipak je veći od nacionalnog: prema njemu je inflacija u rujnu bila 7,3 posto, nakon 8,4 posto u kolovozu. Prosječna inflacija u eurozoni također je značajno usporila i pala na najnižu razinu od listopada 2021., iznosila je 4,3 posto, nakon 5,2 posto u kolovozu.
Usporavanje u Njemačkoj
Pritom je osobito snažno posustao rast cijena u Njemačkoj. Godišnja inflacija u rujnu iznosila je 4,3 posto, nakon 6,4 u kolovozu. Analitičari to pripisuju značajnom padu uvoznih cijena poluproizvoda i sirovina koje Njemačka nabavlja iz inozemstva, a uvelike utječu na rast potrošačkih cijena. K tome, njemačka maloprodaja pala je u kolovozu, dok je nezaposlenost u rujnu porasla. To upućuje da najveće gospodarstvo eurozone ide prema drugoj recesiji ove godine.