Oko dvije godine trajali su pregovori Ministarstva prometa s Europskom komisijom i francuskim Bouyguesom o izmjeni koncesijskog ugovora kako bi započela gradnja 2.B1 faza punog profila Istarskog ipsilona. Nakon što je Europska komisija u lipnju odobrila produljenje koncesijskog ugovora, Vlada će na današnjoj sjednici donijeti odluku o njegovim izmjenama i nastavku gradnje Istarskog ipsilona. Riječ je o investiciji vrijednoj 1,237 milijardi kuna bez PDV-a. U sklopu tog projekta dogradio bi se puni profil autoceste od Pazina do tunela Učka u dužini od 28 kilometara.
Osim dogradnje punog profila, sagradit će se 11 vijadukata, 14 podvožnjaka, tri nadvožnjaka te odmorište Rebri. Ukupno 31 objekt dužine 2510 metara. Sva potrebna dokumentacija je ishođena te se samo očekuje odluka Vlade o nastavku gradnje kako bi se potpisao ugovor o izmjeni koncesijskog ugovora. Radovi bi prema najavi trebali početi ove godine i trajat će tri godine, s time da će prva dionica Rogovići - Ivoli biti završena u roku od dvije godine. Radove će izvoditi tvrtka Bouygues s domaćim podizvođačima. Investitor je Bina-Istra koja se zadužuje kod komercijalnih banaka.
Izmjena ugovora
Izmjenom koncesijskog ugovora koncesijsko razdoblje za upravljanje Istarskim ipsilonom produljit će se za dodatnih pet godina, do 2032. godine. Na početku pregovora francuski Bouygues, koji u koncesijskom društvu Bina-Istra ima najveći udio, tražio je produljenje koncesije za 10 godina, no to je razdoblje prepolovljeno. Upravo je produljenje koncesijskog razdoblja bio glavni kamen spoticanja u razgovorima s Europskom komisijom jer se tumačilo kako će to dovesti do povećanja javnog duga.
Osim toga, Europska komisija je trebala utvrditi je li riječ o nedozvoljenoj državnoj potpori. U konačnici je EK zaključio kako je produljenje koncesije razmjerno iznosu potrebnom za financiranje radova. Nadalje, dogovoreno je da država kao davatelj koncesije više neće sama snositi trošak garancije prometa i smanjenja prihoda od cestarina. Naime, država je do sada uvijek plaćala manjak prihoda od cestarina. Sada će pak svi dioničari snositi rizik naplate cestarine do iznosa od 10 milijuna eura. Iznad tog iznosa garanciju daje samo država.
Druga cijev tunela
U Ministarstvu prometa tvrde kako će nastavak gradnje Istarskog ipsilona biti značajan impuls ulaganja u gospodarstvo. Tako se navodi kako će 95 posto radova izvoditi hrvatske državne i lokalne građevinske kompanije kao podizvođači. Investicija će omogućiti dodatnih 1000 zaposlenih u razdoblju građenja i dodatnih 10 zaposlenih u razdoblju održavanja. Po završetku koncesije investicija u dopunu dionice Pazin-Učka ostaje u vlasništvu države te se očekuje da će ulaganje u fazu 2B1 utjecati na rast BDP-a za 0,5% za vrijeme građenja.
Osim toga, naši sugovornici tvrde kako će izmijenjeni koncesijski ugovor donijeti znatne financijske benefite. Tvrde da će do kraja koncesijskog razdoblja Hrvatska će koncesionaru uplatiti 986 milijuna kuna. No, s druge strane koncesionar će u istom razdoblju u državni proračun uplatiti 934 milijuna kuna koncesijske naknade te 826 milijuna kuna poreza i doprinosa. Ukupno, gradnjom faze 2B1 s porezom koji uplaćuje koncesionar, Hrvatska ima pozitivan financijski učinak veći od 774 milijuna kuna.
Dogradnja punog profila od Pazina do tunela Učka preduvjet je za gradnju druge cijevi tunela Učka i dionice Učka - Matulji. Građevinska dozvola za drugu cijev tunela Učka je ishođena te je izrađena studija utjecaja na okoliš za preostalu dionicu do Matulja. Prema dostupnim informacijama, Bina-Istra i Ministarstvo će u sljedećem razdoblju razgovarati o pronalaženju financijskog modela za gradnju spomenute dionice kako bi radovi mogli početi nakon dovršetka Ipsilona od Pazina do tunela.