MLADEN MATEČIĆ

ISPOVIJEST OGORČENOG RADNIKA KOJI RADI I PLAĆA DOPRINOSE 44 GODINE 'Da nisam nastavio raditi, nego lani otišao u penziju, imao bih veću mirovinu'

Zagreb, 250919.
Ive Raica 6, Rudes.
Umirovljenik Mladen Matecic (63).
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajac / CROPIX

Umirovljenik Mladen Matečić

Mladen Matečić ima 63 godine i već 44 godine neprekidno uplaćuje doprinose u mirovinski fond. On je dugogodišnji osiguranik i mogao je u punu mirovinu bez penalizacije još prije tri godine, kada je imao 60 godina i 41 godinu staža, no odlučio je ostati raditi dulje.

Tada ga je država poticala da ostane što dulje na poslu na način da je imao zakonsku garanciju da će dobiti 0,15 posto veću mirovinu za svaki mjesec duljeg ostanka u radnom odnosu nakon što ispuni uvjete za starosnu mirovinu dugogodišnjeg osiguranika, a najviše za pet godina, što može iznositi devet posto.

No, s 1. siječnja ove godine, kada je na snagu stupila mirovinska reforma, našem sugovorniku i još tisućama takvih ljudi koji rade od 17. godine i cijeli život uplaćuju sredstva u mirovinski fond, država je ukinula taj poticaj. Vlada je pod pritiskom sindikata i referenduma na kraju odustala od reforme, ali novim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje su trenutačno u javnoj raspravi, nije vratila stimulaciju za dugogodišnje osiguranike. Prema sadašnjem prijedlogu, oni koji ostanu raditi nakon 65. godine imat će 0,34 posto veću mirovinu za svaki mjesec ostanka u radnom odnosu, ali oni koji su uvjete za punu mirovinu stekli prije 65. jer su počeli jako rano raditi ostat će bez svakog vida nagrade za dulji ostanak na poslu.

Izgubio bonus

Dakle, država je odlučila stimulirati samo prema dobi, a ne i prema duljini mirovinskog staža, pa se sada Mladen Matečić, koji radi u Končaru, pita zašto i dalje radi, kada je prošle godine mogao ići u mirovinu koja bi mu bila veća nego da sada ode, jer bi za godinu i pol duljeg rada nakon 60. godine, dobio 2,7 posto veću mirovinu nego što bi je imao da sada ode.

- Da sam otišao u mirovinu 31. prosinca prošle godine imao bih taj bonus za godinu i pol dana više što sam radio, a sada nemam nikakav bonus. Ispada da se raditi dulje ne isplati, nego je bolje uzeti mirovinu i negdje raditi na pola radnog vremena na ugovor o djelu. Kakva je to nepravda da su godine života važne za bonus, a ne godine provedene na radu, odnosno uplate doprinosa u mirovinski fond - pita se naš radnik.

No, kako stvari stoje, resorno Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ne namjerava mijenjati zakonski prijedlog. Pojašnjavaju kako je institut dugogodišnjeg osiguranika već sam po sebi pogodnost jer se osobama koje su rano ušle u svijet rada omogućuje prijevremeno umirovljenje (prije 65. godine) bez penalizacije te da je stimulacija bila dodatna, dvostruka pogodnost.

- Ne možemo se složiti s tvrdnjom da se ovdje radi o diskriminaciji. Smatramo da se kroz ovaj institut na odgovarajući način percipira rani ulazak u svijet rada i ostvarivanje dugogodišnjeg staža kroz mogućnost ostvarivanja prava na mirovinu bez umanjenja pet godina prije redovnih uvjeta za mirovinu - odgovaraju u Ministarstvu rada.

- Sigurno da je to rješenje nepravedno i nelogično, šteta je za pojedinca, ali i za sustav koji šalje jako lošu poruku - kaže dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije. Redoviti profesor radnog i socijalnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Željko Potočnjak smatra da je naš sustav ionako prekompliciran, te da bi on trebao biti takav da svaki dulji rad, dulje uplaćivanje doprinosa, ali i veći iznos doprinosa, pridonosi i većoj mirovini.

- Da bi sustav bio pravedan treba voditi računa o dobi, o dužini rada i uplaćivanja doprinosa, ali i o visini doprinosa. Zato se promjene ne rade preko noći nego se dobro pripremaju - kaže Potočnjak.

Drugo mišljenje

Viktor Gotovac, profesor na Katedri za radno i socijalno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, ima pak nešto drugačije mišljenje i kaže kako je njegov stav da dugogodišnji osiguranici ne bi trebali imati nikakav poseban status, štoviše, i oni bi, po njemu, trebali u mirovinu sa 65, bez obzira na to što imaju 41 godinu staža.

- Činjenica da netko može sa 60 godina ići u punu mirovinu je sama po sebi iznimka koja je nepotrebna i u tom pogledu ne vidim razloga da ih se još dodatno stimulira, jer će oni ionako primati dulje vrijeme mirovinu. Mirovina je, treba napomenuti, renta za one koji su u takvoj životnoj dobi da više nisu radno iskoristivi, a mirovinski sustavi svugdje u svijetu vežu se uz dob, ne staž - kaže Gotovac.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i jedan od čelnika inicijative “67 je previše” ističe kako su u razgovorima s Vladom upozoravali na ovaj propust i kada se donosila mirovinska reforma.

- Bilo bi i njima pravedno dati stimulaciju za dulji ostanak na tržištu rada, jer ako se gleda s pozicije države, onda će ti ljudi i kasnije otići u mirovinu - kaže Sever.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo