Osječanin I. Š. svaki je dan kasnio na posao bar tri minute.
- Ne mogu se sjetiti da sam ikada stigao na posao na vrijeme. Da stvar bude apsurdnija, stanovao sam točno prekoputa tvrtke u kojoj sam radio, mislim da od vrata do vrata nije bilo više od 50 metara - priznao je kroz smijeh za Glas Slavonije .
Kaže, znao je sve prirediti dan ranije kako bi si stvorio preduvjete da ujutro samo obavi higijenu i odjene se, no ipak nije uspijevao.
- Bit će da sam ipak samo bio komotan. Naime, kad sam prešao raditi u drugu tvrtku, gdje su inzistirali na točnosti, više nisam kasnio. Međutim, na svojem sam prijašnjem poslu, priznajem, bio mnogo komotniji, vjerojatno zato što nikada nisam snosio ozbiljne sankcije zbog kašnjenja. Šef bi se eventualno izvikao na mene, ili mi je dao neki dodatni poslić, ali nikada mi nije skinuo s plaće, niti je ikada spomenuo otkaz. Zapravo jest, ali u šali - ispričao nam je I. Š.
Vjerojatno svatko od nas u svojoj radnoj okolini poznaje osobu koja kronično kasni. Prema istraživanju portala Moj posao , provedenom na više od 300 ispitanika, njih deset posto kasni na posao svakoga dana, a 39 posto samo u izvanrednim situacijama. Muškarci u nešto većoj mjeri kasne na posao nego žene. Njih 31% na posao kasni svaki ili skoro svaki dan, dok toliko često kasni 21% žena. Šest posto njih kasni i više od pola sata, a svojih 15 minuta 'ukrade' 48 posto ispitanika. Najčešći razlog za kašnjenje je teško buđenje (34 posto ispitanika), promet je krivac za 31 posto ispitanika, a 21 posto njih izvlači se na djecu. Polovina ispitanika tvrdi kako je uvijek iskrena i kaže pravi razlog kašnjenja, dok velikih 43 posto priznaje da ponekad laže. Sedam posto ispitanika priznaje kako uvijek slažu zašto kasne.
Osječka psihologinja Mirjana Mozer kaže kako su kašnjenja - namjerna.
- Svakodnevno kašnjenje prati visoka razina stresa, jer onaj tko kasni zna da to nije dobro i da će zbog kašnjenja imati neugodnosti. Također, osoba prolazi kroz visok intenzitet negativnih emocija i kad se zbroje negativne strane kašnjenja, najbolje je preventivno se organizirati kako bismo stigli na vrijeme, ali i izbjegli negativnosti koje slijede. Dakako, tu je i prigovor poslodavca pa možemo zaključiti da dobra organizacija vremena nije viša matematika, i da se svatko može organizirati samo kad to želi i hoće, upozorava psihologinja Mozer. Dodaje kako nije rijetkost da na posao, ili negdje drugdje, kasne uvijek iste osobe, ali uz razne izgovore, od onoga da im je stao sat pa do gužve u prometu, ili iznenadnih zdravstvenih poteškoća, problema s djecom, kvarova u kući...Kašnjenje nije lijepa osobina i na neki način znači i nepoštivanje drugih osoba, odnosno kruga suradnika. Kašnjenje se gotovo uvijek može spriječiti, samo treba organizirati vrijeme tako da sve stignemo. No, nekome je draže kasniti, i pritom ne samo da šteti sebi, nego i svojoj radnoj okolini - zaključuje Mozer za Glas Slavonije .