- U nekoliko slučajeva verbalno sam napadnut od pacijenata iako sam im pomogao, operirao ih, nakon čega su oni bili zdravi ljudi, potpuno sposobni da nastave živjeti zdrav i aktivan život. Nakon tih operacija ja bih u njihovim otpusnim pismima i kasnijim nalazima uredno napisao da je pacijent izliječen i zdrav. I umjesto da takvi pacijenti budu sretni i zadovoljni, oni su u nemalom broju slučajeva bili krajnje nesretni, jer su željeli biti bolesni - kazuje za Slobodnu Dalmaciju poznati hrvatski ortopedski kirurg iz Rijeke.
Takvi su pacijenti urlikali i vrijeđali svog kirurga jer su - htjeli biti bolesni.
- Znali su dolaziti u ambulantu na preglede nakon operativnog zahvata i vikati: "On je majmun, idiot, kreten, nije normalan, ja sam bolestan čovjek!" Željeli su biti bolesni da bi mogli ostvariti neke svoje "sitne" interese. Neki su htjeli u mirovinu, drugi invalidninu, neki su željeli skraćeno, četverosatno radno vrijeme ili lakši posao unutar tvrtke u kojoj su radili. I zbog toga im nije odgovaralo da im u nalazima piše da su zdravi i izliječeni. Iz medicinskog kuta gledanja bili su sto posto zdravi ljudi. I zbog toga su verbalno napadali mene i medicinske sestre. Bilo je tu ružnih scena, ponekad su morali reagirati i zaštitari, a mene i sestre su pred mnoštvom drugih pacijenata dovodili u vrlo neugodan položaj - svjedoči sugovornik.
Ovo je jedna od onih priča koje su posljednjih dana aktualne, nakon divljanja rodbine umrlog u bolnici na Jordanovcu ili ispada pacijenta koji je u KBC-u Dubrava ispraznio uređaj za gašenje požara. A da će biti još ovakvih priča iz hrvatskih bolnica, govore podaci o prijavljenim slučajevima napada na medicinsko osoblje tijekom 2018. godine.
Tako su prošle godine u pet hrvatskih KBC-ova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Sestara milosrdnica u Zagrebu) ukupno prijavljena 264 napada na medicinske djelatnike. Stvarna brojka je sigurno veća.
U KBC-u Zagreb (Rebro) 2018. prijavljeno je 95 verbalnih napada, 10 fizičkih i četiri materijalna (razbijanje inventara), u KBC-u Split bila su 43 verbalna napada, 10 fizičkih i pet materijalnih, u KBC-u Sestara milosrdnica u Zagrebu bilo je 30 verbalnih napada, 13 fizičkih i tri materijalna, a u KBC-u Osijek 28 verbalnih, devet fizičkih i pet materijalnih.
Uvjerljivo s najpristojnijim pacijentima i njihovim obiteljima posla imaju u KBC-u Rijeka. Tamo je tijekom 2018. godine bilo šest verbalnih, dva fizička i samo jedan materijalni napad.
Od manjih hrvatskih bolnica reporteri Slobodne Dalmacije uspjeli su dobiti podatke iz OB Dubrovnik, u kojoj su u 2018. prijavljena dva verbalna napada, i Županijske bolnice u Čakovcu, gdje je zabilježen čak 91 verbalni napad, 21 fizički (najviše u Hrvatskoj) i šest materijalnih.
Zbog svega ovoga je u ponedjeljak u Ministarstvu zdravstva sazvan sastanak na kojemu su uz ministra Milana Kujundžića i njegove pomoćnike bili i predstavnici Hrvatskog liječničkog sindikata, Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
Raspravljalo se o "epidemiji" napada na zdravstvene radnike u Hrvatskoj i zaključilo da se hitno nešto mora promijeniti, dok se ne dogodi puno veće zlo od verbalnih ili lakših fizičkih napada.
- Osobe koje napadaju medicinsko osoblje treba najdrastičnije kažnjavati. Mi, liječnici i medicinske sestre, kao i ostali zdravstveni radnici, dežuramo zbog naših pacijenata, radimo dan-noć, za blagdane, praznike, nikad nismo kod kuće i opet se nađu oni koji daju sebi za pravo da nas napadaju. To je strašno i ova država mora reagirati i učiniti nešto kako bi zaštitila sve liječnike i ostalo medicinsko osoblje - poručuje dr. Renata Čulinović-Čajić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, inače abdominalna kirurginja u Županijskoj bolnici u Čakovcu.
I država, odnosno ministar Kujundžić, nešto su i učinili.
- Na našu inicijativu, a zbog ovakvih učestalih napada na zdravstvene djelatnike, promijenjen je Kazneni zakon. Novi je stupio na snagu 5. siječnja ove godine, pa počinitelj kaznenog djela napada na liječnika ili ostalo medicinsko osoblje može dobiti i do pet godina zatvora. Nažalost, u Hrvatskoj je krenuo ružni val napada na medicinske radnike i hrvatska javnost često puta i ne zna za te napade, nego oni ostaju unutar medicinskih ustanova kako se javnost ne bi uznemiravala. Znamo da je pacijentima i obiteljima bolesnih ljudi strašno teško i da često puta "pucaju po šavu", ali im to ne daje za pravo da napadaju one koji im žele pomoći - rekao je ministar Kujundžić.
Istaknuo je da postoji mogućnost i uvođenja nadzornih kamera na onim bolničkim punktovima gdje su napadi na osoblje najučestaliji. A to su najčešće bolnički hitni prijami.
Za to vrijeme, dok se ne uvedu nadzorne kamere, postoje zaštitari. Tako, recimo, na zagrebačkom Rebru, najvećoj hrvatskoj bolnici, postoje 24 zaštitara i 17 vatrogasaca, koji su bolnički zaposlenici, a koji brinu o redu i miru unutar bolničkog kompleksa, kao i o mogućim požarima ili poplavama.
Istodobno, u KBC-u Split, drugoj najvećoj hrvatskoj bolnici, postoje dva zaštitara koji nisu zaposlenici bolnice već rade u zaštitarskim tvrtkama koje pružaju usluge bolnici.
- Jedan od njih je stacioniran na Firulama, a jedan na Križinama, i osim čuvanja imaju zadatak obilaska svih bolničkih odjela, kao i Hitnih prijama. Na svu sreću, ti zaštitari zasad nisu imali nekog "velikog" posla jer i nije bilo nekih većih incidenata. Zahvaljujem svim stanovnicima Splita i svim korisnicima naših usluga na razumijevanju i na vrlo civiliziranom ponašanju, te se nadam da će tako ostati i u budućnosti. Nema nikakve potrebe za bilo kakvim oblikom nasilja prema medicinskim djelatnicima jer mi svima onima kojima treba pomoć nastojimo pomoći - kazuje prof. dr. Julije Meštrović, ravnatelj KBC-a Split.
Napadnuto 89 posto medicinskih sestara
Medicinske sestre su najizloženije napadima, pogotovo one koje rade na šalterima, gdje nigdje u vidokrugu nema liječnika ili nekog drugog muškog djelatnika koji bi ih mogao zaštiti.
- Proveli smo anketu među medicinskim sestrama i na uzorku od 1700 ispitanih medicinskih sestara njih se 89 posto očitovalo da su tijekom svog radnog vijeka barem jednom bile verbalno ili fizički napadnute. Ujedno, 95 posto glavnih sestara neke medicinske ustanove u Hrvatskoj izjasnilo se da njihovo osoblje nema adekvatnu zaštitu u slučaju verbalnog ili fizičkog napada - kaže za Slobodnu Dalmaciju viša medicinska sestra Slava Šepec, predsjednica Komore medicinskih sestara i tehničara.