– Bila je to redovna, 50+ besplatna mamografija, koju sam pobožno odrađivala svake dvije godine. Pa i te 2015. Mirno, štreberski otišla, to više što sam tri mjeseca prije, privatno, odradila ultrazvuk dojke na sistematskom. Pet dana poslije poziv iz bolnice, suspektan nalaz, organizirali mi ultrazvuk. I onda je krenulo, od "da tu je", i ja blentavo pitala "tko je tu?", pozitivnog nalaza biopsije koji je potvrdio "beštiju" od 1,6 centimetara, 9-satne operacije – mastektomija lijeve dojke i rekonstrukcija vlastitim tkivom, 16 kemoterapija, i nakon toga 17 herceptina – ispričala je za Slobodnu Dalmaciju Renata Bačanek (59), ekonomistica kojoj će, kako sama kaže, "zloćudna beštija" promijeniti život. Nabolje.
– Kad sam čula da ću izgubiti kosu, otišla sam kod frizerke, ošišala se i donirala kosu. Izabrala sam periku tjednima prije kemoterapije. Pokušavala pronaći dozu kontrole i normalnosti u tom ludilu. Živjeti najbolje kako sam znala između kemoterapija. I nakon godine i pol, nakon svega, prva kontrola: dobro je!!!!! – prisjeća se Renata, te kaže:
– Moja najveća životna škola je bio ovaj moj karcinom. Na neki čudan način, posložio mi je prioritete, vratio me onome što je bitno, maknuo toksične ljude iz života i donio nove, prekrasne. Shvatila sam da sam jača, upornija, pozitivnija i tvrdoglavija nego što sam ikad mislila. Ja, koja vječno nešto žugam protiv sistema, sada misionarski tupim svim prijateljicama da se odazovu na besplatne, preventivne mamografije i užasno me ljuti i rastuži kad vidim ostavljene pozive po haustorima. Naučila sam i to da privatno ne znači i najbolje, i da s razlogom postoje stručnjaci koji znaju "pročitati" ultrazvuk. Naučila sam potražiti stručnu psihološku pomoć, kad mi se tijelo raspadalo, kad sam sličila na izvanzemaljca i umirala od straha. Shvatila sam da, iako sam 50+, i dalje imam pravo biti sebi divna i krasna, s dvije dojke i ožiljkom koji je moja odluka i moja pobjeda. I najvažnije od svega, naučila sam oslanjati se prvenstveno na sebe, biti ponosna na sebe jaku, pozitivnu i tvrdoglavu. Da u ludilu zvanom karcinom, mogu svojom ćelavom glavom puno više nego što sam mislila. Da bolest koju imam, kako je to lijepo rekla jedna od mojih fajterica, nisam ja. Ako ste mama, u mom slučaju samohrana, nekako vaš život uči i vaše dijete. Nas dvije smo iz svega ovoga izišle povezanije, iskrenije, bolje. Kao što sam rekla, bila je to najbolja životna škola – zaključuje optimistično Renata, sigurna da će njezino iskustvo pomoći mnogim ženama da se više posvete očuvanju vlastita zdravlja.
Renata Bačanek
Renata Bačanek
Renata Bačanek
Novi nacionalni plan ide u raspravu
U zagrebačkoj Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" predstavljeni su rezultati prvog velikog nacionalnog istraživanja o dijagnostici i liječenju raka dojke te je otkriveno što će Nacionalni plan protiv raka (NPPR) donijeti bolesnicima i kako će unaprijediti liječenje.
Istraživanje je obradilo mnoga područja i izazove vezane uz dijagnostiku i liječenja raka dojke – od prve sumnje te vremena od sumnjivog samopregleda do postavljanja dijagnoze i početka liječenja, ali i problematiku izrade plana liječenja te sudjelovanja bolesnica u tom planiranju. Pokazalo se da je u 55 posto slučajeva samopregled izvor prve sumnje na rak dojke, 34 posto ih je otkrilo rak na redovitom kontrolnom pregledu, 10,5 posto u okviru nacionalnog programa, te dva posto slučajno. Oko 75 posto ispitanica prvi pregled nakon sumnjivog samopregleda obavilo je unutar mjesec dana, oko 40 posto njih pregled je obavilo privatno, dok su ostale pregledane kasnije zbog straha od loše vijesti ili zbog duge liste čekanja. Za najveći broj bolesnica dijagnoza je postavljena unutar dva do četiri tjedna od prvog pregleda, a čekanje na prvi pregled uglavnom potraje dva do četiri tjedna. Isto tako, najveći broj bolesnica, i to njih 76 posto, počne liječenje unutar tri mjeseca od prvog pregleda.
Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak najavio je kako će Nacionalni plan protiv raka uskoro biti pušten u javnu raspravu i pozvao sve građane, posebice oboljele i izliječene od raka i njihove obitelji, zdravstvene stručnjake i donositelje odluka, da se uključe i svojim komentarima, mišljenjima i prijedlozima pridonesu izradi optimalnog plana borbe protiv raka u Hrvatskoj. Jedino je zajedničkim djelovanjem svih zainteresiranih strana moguće objaviti rat raku i osigurati bolju budućnost kad su u pitanju zloćudne bolesti i crne statističke brojke.
Definirati ulogu liječnika
Bolesnice uključene u istraživanje iznosile su i svoje iskustvo u pogledu sudjelovanja u planiranju liječenja. Velik broj njih izjavio je da osjećaju manjak informacija i ne misle da su bile partneri u liječenju; 38,1 posto pacijentica otkrilo je da im je specijalist potpuno opisao plan liječenja, a samo 27,4 posto njih bilo je zadovoljno svojim sudjelovanjem. Zaključci otkrivaju kako postojeća praksa daje dobar temelj za unapređenje liječenja. Svakako se može više napraviti u pogledu ranog otkrivanja nepalpabilnih tvorbi (kroz Nacionalni program i jasnije preporuke za mlađe žene), u uređivanju predbilježbi u procesu dijagnostičke obrade u slučaju sumnje na rak i u tijeku praćenja u slučaju sumnje na progresiju bolesti, te u pogledu određivanja standarda, protokola, smjernica – "što trebam dobiti i kad". Pokazalo se da treba bolje definirati ulogu liječnika obiteljske medicine, te plan liječenja donositi u multidisciplinarnom timu za sve oboljele, te definirati onkološku mrežu i liječiti bolesnike u centrima u kojima se može osigurati kvalitetu i multidisciplinarnost, a ujedno i kvalitetnije i potpunije informiranje bolesnica. Svakako je nužno odrediti stručnjaka koji će voditi bolesnice kroz cijeli proces liječenja, integrirati potporno liječenje u cijelosti, a ne samo liječenje nuspojava, unaprjeđivati komunikaciju i informiranje bolesnica – podizati povjerenje, suradnju i partnerstvo, s tim da kvaliteta života mora biti dio ukupne skrbi o bolesnicima, piše Slobodna Dalmacija.