NA ČEKANJU

ISTINA O UGRADNJI DIZALA NOVCEM IZ FONDOVA EU Ugradnju dizala EU još nije odobrila, a prijave 7000 zgrada obična su anketa

CROPIX

 

Moguće da ste ispunili pretprijavu za subvencioniranu ugradnju dizala novcema iz EU, no dalek je i prilično nesiguran put od online prijave na stranicama Hrvatske gospodarske komore do konkretnih i skupih građevinskih radova.

Posebno u uvjetima u kojima još nitko ne može obećati da će subvencioniranja tih radova uopće biti, kao ni za koliko zgrada, pod kojim uvjetima i u kojim rokovima.

Konkretno, za priču je važna  informacija da Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU još nema povratnu informaciju hoće li Europska komisija odobriti glavni preduvjet za subvencioniranje ovog projekta, a to su izmjene operativnog programa koje su bile nužne da bi projekt ugradnje dizala uopće mogao biti financiran europskim novcem.

Šturi odgovor

Potvrda toga dolazi i u šturom odgovoru Ministarstva kojemu je na čelu Gabrijela Žalac, a kojemu smo poslali upit u kojoj je fazi izmjena operativnog programa.

“Ovaj tjedan je održan sastanak s predstavnicima Europske komisije. Od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU zatražena su još određena pojašnjenja na što ćemo se očitovati te kako nam je rečeno, oni će vrlo skoro objaviti svoj stav. Do tada… čekamo i mi. To je sve što ovoga trenutka možemo reći”, vrlo su kratko odgovorili propustivši dati informaciju kad bi ugradnja dizala uopće mogla početi.

Kad se iščitava obavijest na stranicama Hrvatske gospodarske komore ili pak sadržaj pisma koje su na više od 16 tisuća adresa poslali HGK, Hrvatska udruga za dizala i Koordinacijski odbor društava i udruga HP i HT umirovljenika Hrvatske, partnera na projektu, ispada da ta ugradnja počinje već u drugoj polovici 2019. godine, iako projekt još nije odobren.

Ta su pisma poslana na adrese zgrada visine tri i više katova bez dizala koje su, piše, popisali djelatnici HP-a d.d, a u njima se predstavnike stanara savjetuje da ispune pretprijavu kako bi se utvrdio interes stanara.

Tu je istu pretprijavu moguće do 31. siječnja ispuniti i na stranicama HGK, ali iz Komore nam poručuju da je zapravo riječ samo o anketi koju smo dužni provesti kako bi projekt uopće ušao u razmatranje.

“Anketa se radi na temelju zaključaka okruglog stola održanog prošle godine u rujnu, a na kojem je zaključeno kako prije izmjena operativnog plana treba provesti anketu zaintersiranosti. Ta anketa treba dati odgovor koliko uopće postoji zainteresiranih kako bi se na osnovi prosječne cijene ugradnje moglo utvrditi vrijednost projekta i visinu potrebnih sredstava”, poručuju iz HGK.

Upitna objektivnost

Upitno je, međutim, koliko će ta anketa biti objektivna s obzirom na to da je na stranicama HGK doslovno ispuniti i poslati može bilo koji stanar zgrade bez dogovora s predstavnikom stanara ili sustanarima, a istu je zgradu također moguće prijaviti nekoliko puta s obzirom na to da sustav u ovoj fazi ne provjerava je li prijava već poslana.

Prema podacima HGK, dosad je zaprimljeno sedam tisuća prijava od ukupno 17 tisuća zgrada koje žele kandidirati za projekt, no koliko njih je poslano mimo predstavnika stanara ili uopće nema uvjete za ugradnju dizala, zasad nije poznato.

“HGK sudjeluje u anketi i prikupljanju podataka o zainteresiranima, ali to nisu prijave za ugradnju dizala. Na osnovi broja zainteresiranih krenut će se dalje u pripremu projekta”, poručuju iz HGK.

Puno nepoznanica

To je samo jedna u nizu nepoznanica u projektu ugradnje dizala, posebno kad je riječ o udjelu od 15 posto koji bi trebali financirati stanari.

Kako je za Jutarnji list pojasnio predsjednik HSU Silvano Hrelja, za ugradnju dizala novcem iz EU bit će potrebno prikupiti suglasnost svih stanara, osim u slučajevima zgrada s osobama manje pokretljivosti i invaliditetom, gdje će biti dovoljno prikupiti suglasnost 51% stanova.

Tako je, naime, definirano člankom 87 Zakona o vlasništvu i drugim pravnim stvarima, a potom će biti potrebno dogovoriti i način financiranja troškova ugradnje.

Naime, iako je za ugradnju dizala potrebna suglasnost svih stanara, to ne znači da će svi pristati sudjelovati u financiranju jer će stanovi na nižim katovima, moguće, zaključiti da im dizalo ne treba i ne žele ga koristiti. I za takve situacije, međutim, Zakon predviđa rješenje, posebno ako zgrade odluče da će svoj udio troška u ugradnji dizala financirati iz pričuve. Člankom 89 istog zakona, naime, omogućeno je da stanari raspored troškova zajedničke pričuve dogovore drugačije od uobičajenog iznosa razmjernog suvlasničkim udjelima.

Trošak ugradnje dizala kroz pričuvu se tako može preliti isključivo na leđa onih koji pristanu financirati ugradnju lifta, a potom njegovo korištenje, ako se tako dogovore, omogućiti isključivo onim katovima koji su ga platili.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo