Hrvatska je iz Fonda za pravednu tranziciju do sada ugovorila 128 milijuna eura, odnosno 72 posto ukupne alokacije, dok je isplaćeno 58 milijuna eura, što je tek 33 posto raspoloživih sredstava. Upozorila je na to ravnateljica Uprave za provedbu operativnih programa i financijskih instrumenata Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU Sanja Slunjski, otvarajući konferenciju "Pravedna tranzicija u Istri: izazovi, rješenja, perspektive", održanoj danas u labinskom Sportskom centru "Franko Mileta". Naglasila je da, iako je razina ugovaranja visoka, dinamika stvarnog trošenja i provedbe projekata znatno kasni za planiranom te da Hrvatska ulazi u razdoblje u kojem se dio sredstava mora potrošiti do kraja 2026. godine kako ne bi bio izgubljen.
Istodobno, Istarska županija, jedna od dviju hrvatskih regija obuhvaćenih Fondom za pravednu tranziciju, suočena je sa sporom realizacijom na terenu. Iako je najavljeno 88 posto sredstava namijenjenih Istri, trenutačno je završeno tek sedam posto projekata. Kao ključni problem navela je sporost realizacije i složenost administrativnih procedura, što je rezultiralo time da su, unatoč velikom broju najavljenih ulaganja, u Istri do sada započela svega dva projekta.
- Realizacija projekata za koje smo dodijelili sredstva trenutačno je nedovoljno učinkovita, a rokovi su iznimno zahtjevni, poručila je, najavljujući intenziviranje podrške korisnicima, prilagodbu postojećih poziva i proširenje prihvatljivih aktivnosti kako bi se pomoglo ubrzati korištenje sredstava. Posebno je istaknula projekte METRIS-a, razvoj poslovnih zona na Labinštini, ulaganja u srednje škole u Puli i Bujama, aglomeraciju Pula–Sjever, ulaganja u kružno gospodarstvo i programe za digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzetnika.
Istarski župan Boris Miletić se također složio da se taj proces treba ubrzati.
- Pravedna tranzicija nije samo energetsko pitanje. Ona otvara prostor za nova znanja, nova radna mjesta i gospodarstvo budućnosti. Europa želi pružiti ruku onima koji se moraju mijenjati, kako bi prijelaz bio što sigurniji i pravedniji. Istra, kao regija koja se već desetljeće strateški opredjeljuje za održive razvojne modele, mora prepoznati vlastite prednosti i nastaviti graditi gospodarstvo temeljeno na inovacijama i kvaliteti, jer je "premala da bi bila prosječna", rekao je.
Labinski gradonačelnik Donald Blašković u svom je obraćanju dao snažnu lokalnu dimenziju tranziciji. Naglasio je da se Labin transformirao iz rudarskog grada u prostor kreativnih industrija, turizma, obrazovanja i inovacija.
- Pravedna tranzicija za nas ne znači brisanje prošlosti, nego pretvaranje baštine u budućnost, rekao je, ističući prenamjenu prostora nekadašnjih rudarskih kupatila u budući kreativno-poduzetnički HUB. Dodao je da će se mjesta nekada namijenjena rudarskim smjenama pretvoriti u prostore razvoja digitalnih tehnologija, održivosti i novih poslovnih modela, čime grad nastavlja dugotrajni proces transformacije. Pohvalio je i projekte Pučkog otvorenog učilišta i Srednje škole Mate Blažine, naglašavajući kako obrazovni sustav zauzima ključno mjesto u pripremi građana za nove gospodarske prilike i poslove budućnosti.
Posebnu pozornost izazvao je nastup predstavnika Europske komisije Ascanija Troianija, člana tima za pravednu tranziciju pri Glavnoj upravi za regionalnu i urbanu politiku (DG Regio). Toiani je objasnio logiku i europski kontekst Fonda za pravednu tranziciju, naglasivši da je on stvoren kako bi se ublažili duboki socioekonomski učinci prelaska na niskougljično gospodarstvo. Upozorio je da se problemi s implementacijom ne pojavljuju samo u Hrvatskoj, već da je riječ o izazovu prisutnom u cijeloj Europskoj uniji.
- Pravedna tranzicija ostat će poseban cilj u budućem financijskom okviru, a države članice potiču se da nastave koristiti postojeće mehanizme, rekao je, najavljujući pritom da se razmatra novi, učinkovitiji model isplate sredstava, inspiriran sustavom uspostavljenim kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. Takav model trebao bi dodatno pojednostaviti provedbu projekata i smanjiti administrativno opterećenje korisnika.
U nastavku konferencije župan Miletić istaknuo je da Istra već dulje vrijeme sustavno gradi projekte koji "zelenu i povezanu regiju" pretvaraju u operativnu stvarnost, od ulaganja u obnovljive izvore energije do razvoja prometnih rješenja koja smanjuju emisije. Poručio je kako je ključno prepoznati vrijednost ulaganja u obrazovanje i industrije visoke dodane vrijednosti jer jedino tako Istra može zadržati mlade i privući kvalificiranu radnu snagu.
- Ako želimo da Istra ostane prostor visokih standarda, moramo ulagati u održivu energiju i obrazovanje za poslove budućnosti, kazao je.
U panelu "Hrvatska na djelu – kako koristimo Fond pravedne tranzicije", ravnateljica Aurore Ivana Dragišić naglasila je da se fond mora promatrati kao strateški alat koji generira dugoročne razvojne učinke. Istaknula je da su se regionalni koordinator i lokalne institucije proteklih godina intenzivno educirali u provedbi teritorijalnih mehanizama te sada posjeduju znanja koja mogu pretvoriti u konkretne investicije.
- Snažno smo se educirali u projektima s izraženim teritorijalnim usmjerenjem i sada je vrijeme da to znanje kapitaliziramo, rekla je Dragišić, ističući pritom važnost suradnje između lokalnih dionika, ministarstva i Europske komisije. Panelisti Andreja Šeperac, Robert Mohorović, Daglas Koraca i Julia Škoro nadovezali su se iz perspektive svojih institucija, ističući da izazovi provedbe proizlaze iz nedostatka radne snage, složenosti javnih nabava te potrebe usklađivanja lokalnih razvojnih planova s europskim ciljevima. Raspravljalo se i o tome kako pravedna tranzicija otvara nove prilike za industrije niske emisije, ali istodobno zahtijeva suradnju obrazovnog sustava, gospodarstva i javne uprave kako bi se osigurale potrebne kompetencije radne snage.
U programu koji je uslijedio naglasak je bio na energetskoj budućnosti Istre, a sudionici panel-rasprave Cinzia Zubin, Alen Načinović, Doris Pajković i Irena Burba argumentirali su da se regionalni energetski sustav može transformirati samo uz paralelno ulaganje u infrastrukturu, obnovljive izvore energije i participaciju građana. Razgovaralo se o ulozi Termoelektrane Plomin u budućem energetskom miksu, o potrebnim ulaganjima u dekarbonizaciju i o važnosti uključivanja građana u energetske projekte kroz modele poput energetskih zajednica.
Poslijepodnevni dio konferencije posvećen je mladima, digitalnim kompetencijama i uspješnim primjerima europskih regija. U raspravi o spremnosti mladih na poslove budućnosti sudjeluju Patricia Percan, Đani Žufić, učenici Youth HUB-a i Domagoj Ostović, dok će završna sesija s Robertom Pollockom i Janjom Burkelc pružiti međunarodne primjere kako regije mogu ubrzati tranziciju kroz partnerstva, inovacije i strateško planiranje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....