HRT je u travnju temeljem istraživanja Promocije Plus na uzorku od šest tisuća ispitanika najavio vodstvo SDP-a i 59 mandata, a HDZ-u davao tek 55 mandata, Domovinskom pokretu 18, Mostu pet, Možemo dva, Živom zidu jedan, a koaliciji centra Stranka s imenom i prezimenom - Pametno- Fokus niti jedan, kao ni HNS-ovcima, ni Reformistima. U srpnju na uzorrku od 7000, HDZ se nije pomakao s iste točke: 55 mandata, Restart je pao za dva, DP za jedan, Most je narastao na šest, Možemo na tri, Živi zid je ostao na jednom mandatu, a STRIP je dobio jedan.
Projekcije Cro electro u travnju su izgledale ovako: Restart uvjerljivo vodi sa 62 mandata, HDZ guta prašinu sa 51, DP ima 17, Most šest, Možemo dva, Strip ništa, a HNS-ovci i Reformisti po jedan mandat. RTL je inspiriran istraživanjima Ipsos Pulsa koncem lipnja ovako crtao parlamentarnu budućnost: HDZ-u 52 mandata, SDP-u 51, DP 18, Mostu 9, Možemo šest, koaliciji centra dva, ŽZ jedan i Reformistima jedan.
Dan poslije izbora, stvarnost je podvukla crtu: HDZ 63 mandata, s dijasporom 66, pet mandata više nego 2016. Restart je izgubio 13 mandata i pao na 41 zastupnika, DP je dobio 16 mjesta u Saboru, Most osam, Možemo sedam, koalicija centra tri i po jedno Čačićevi Reformisti i HNS.
Kako je takva diskrepanca između istraživanja i konačnih rezultata moguća; u slučaju SDP-a fulalo se za punih 18 mandata, Možemo pet, HDZ-ovac 11? Ankete su osnovni alat u izbornim utakmicama; otkrivaju kako dišu birači, služe kreiranju politika u borbi za mandate, ali imaju i značajan utjecaj na javno mijenje i mogu biti dodatno pogonsko gorivo biračima. Kako istraživanja utječu na birače; hoće li oni skloni HDZ-ovci trk na biralište kad vide da im je stranka u padu... Tko je kriv za tako velike razlike - agencije ili oni koji im vjeruju? Nakon razgovora s vlasnicima agencija, ali i analitičarima, lako bi bilo zaključiti da je gotovo sve što mislimo o anketama pogrešno, kao i prosječne predodžbe da vodeći u anketama lakše dolaze do pobjede...
Ante Šalinović, direktor istraživanja medija i oglašavanja u Ipsos plus, naglašava kako istraživanja javnog mijenja pred izbore nisu i ne mogu biti predikcija rezultata nego tek opipavanje broja raspoloživih birača pojedinih političkih opcija u trenutku provođenja istraživanja i dodaje: "Pred svake izbore ponavljam da je krivo istraživanja tumačiti kao prognozu rezultata izbora; nisu pogrešna naša istraživanja nego njihove pogrešne interpretacije." Istraživanja, poentira Šalinović, odaju trendove, a nikako rezultate: mi smo istraživači, a ne analitičari i nije na nama da tumačimo kontekst.
On objašnjava da na drastičnu razliku prije i poslije utječe nekoliko stvari: "Treba imati na umu da je u pravilu deset posto neodlučnih. Ono što je presudno za konačan rezultat nema veze s istraživanjima; finale same kampanje - tko je sposoban povući neodlučne, njih je ovaj put bilo oko 300.000 i na koncu motivirati i organizirati svoje birače da namjeru koju su deklarirali u istaživanjima doista i ostvare. HDZ je imao raspoloživih oko 900.000 birača, SDP oko 850.000 - HDZ je uspio dobiti ljude u završnici, njih 67 posto, a SDP je ostao ispod 50 posto tih deklariranih. Izbori se dobivaju na terenu."
Goran Čular, izvanredni profesor FPZ-a koji predaje metode istraživanja, s tim bi se samo djelomično složio: "Potpuno kriva očekivanja izrasla su na navici da su agencije pod pritiskom naručitelja prisiljene svoje rezultate raspoloženja birača koji kažu da su spremni ići na izbore pretvarati u mandate. A jedino ispravno bilo bi govoriti o postotku birača! Metodološki nije korektno da se rezultati predizbornih istraživanja javnog mijenja pretaču u mandate; to je temeljna greška iz koje se multipliciraju sve ostale, a na koncu i raskorak između prije i poslije izbora. Cilj anketa nije da predviđa mandate nego postotak glasova, i kad bi nam bilo stalo do pouzdanosti bilo bi ispravno reći: od tog i tog broja ispitanika 27-33 posto njih preferira HDZ. Tako bi trebalo izvještavati.
U suprotnom, stvaraju se pogrešni dojmovi." Čular smatra da je Ipsos svoj posao dobro napravio - jer je izmjerio prednost HDZ-a i pojašnjava:"Rezultati se ipak rješavaju u finišu kampanje, ankete ne mogu izračunati ni to kako će se na koncu izjasniti deset posto neodlučnih koje se u interpretacijama pogrešno opet raspodjeljuje jednako na sve stranke. Greška je i očekivati da agencije koje snimaju stavove populacije u jednom trenutku mogu izmjeriti i njihovo buduće ponašanje: hoće li onaj tko je rekao da će glasati za SDP doista tu nedjelju izaći na izbore.
Očito je da SDP nije uspio mobilizirati svoje birače, što je u ovim okolnostima, novih snaga, straha od koronavirusa, bilo značajno. Moguće je i da su njihovi glasači bili nadpredstavljeni u uzorku - poznato je da SDP-ovi lakše sudjeluju u anketama. Agencije 'računaju' one koji kažu da će sigurno izaći a to i ne mora tako i biti. Tu je i faktor koji se ne može kontrolirati u anketama: koliko napetost u kampanji, ovaj put je to bilo između HDZ-a i Mosta, birače izvede na birališta. Na ovim izborima presudio je finiš."
Jerko Trogrlić, vlasnik splitske agencije za odnose s javnošću, koji je lani prognozirao pobjedu Zorana Milanovića, a za parlametnarne izbore crvene labudove i bojkot onih koji su skloni SDP-u, kaže kako treba razlikovati ozbiljne agencije od onih koji se ponašaju poput babe Vange i napominje da je Ipsos dobro napravio posao, a greške idu na dušu analitičara: "Istraživanja su tek naznaka trenda, alat za svaku kampanju uz pomoć kojeg će analitičari detaljno izučiti trendove. Na ovim izborima je zbog ljeta i korone bilo logično očekivati nisku izlasnost, a ona uvijek ide na mlin HDZ-u.
Agencije mjere raspoloženje birača, a analitičari ih obrađuju - agencije nemaju pravo procjenjivati tko će ostati kod kuće jer ga je lider iznervirao. Istraživanja nisu sveto pismo, samo orijentir koliko su kampanje dobro usmjerene. Nema tih anketa koje mogu prognozirati apstinenciju i bojkot na terenu; nitko ne može sad reći da se ljevica više bojala korone od desnice. Velike stranke ne mogu dobiti izbore bez rada na terenu: mandate da, ali izbore ne."